Moderno vrijeme donijelo nam je toliko toga dobrog. Informacije na dohvat ruke, pomoć na sve strane kad nam treba, mudrosti, napredovanje… Ali i puno onih drugih, negativnih strana.
Sigurno se i tebi dogodilo slično: sjediš na kavi s prijateljicom ili rođakom ili susjedom i ta osoba s kojom pričaš i s kojom sjediš najednom počne gledati u svoj mobitel i odgovarati na poruke ili bilo što slično. A bili ste, takoreći, usred razgovora. Sjećaš li se osjećaja koji ti se tada javio? Sigurno nije bio pozitivan, to možemo i mi reći.
Taj se fenomen, pojava, potez, kako god ga zvali, naziva „phubbing“, a naziv dolazi od dvije engleske riječi: phone (telefon) i snubbing (ignoriranje). I dok to što se tijekom kave i razgovora može protumačiti nekulturnim ili čak bezobraznim, ne utječe samo na odrasle, nego i na djecu – a tad nekultura nije glavni problem.
Prije nekoliko mjeseci, jedna je licencirana savjetnica za mentalno zdravlje na svom TikTok profilu @StephAnne221 objavila video u kojem je istaknula posljedice neusklađenosti s djetetom zbog pametnih telefona, odnosno „phubbinga“. Iako se može činiti bezopasnim, zapravo može biti prilično štetno ako djeca dožive osjećaj odbačenosti ili omalovažavanja.
Samo prisutan nije dovoljno
U svom je videu poprilično iskrena i oštra na jeziku, pa ima i onih „riječi na f“, kako kažu Amerikanci, koje djeca ne smiju izgovarati, ali ono što pokazuje u videu daleko je važnije od psovke koja dočarava što se događa zbog „phubbinga“. Prikazala je test u kojem se pojavljuju mama i beba i imaju određenu komunikaciju. U prvom dijelu testa, mama je u potpunosti posvećena bebi i komunicira s njom, slijedi bebine upute i beba je vesela i uzvraća.
No, u drugom dijelu mama ima potpuno bezizražajno lice i ne reagira na bebine upute, usklike, zvanje i slično. Samo je prisutna. Znaš, baš onako kako to izgleda kad „blejimo“ u mobitele i ne doživljavamo svijet oko sebe. Ni djecu oko sebe. I možemo se praviti kao smo mi bolji od tog, ali velika je istina da smo svi to barem nekad napravili.
Na portalu Parents.com razgovarali su s psihoterapeutima i ovlaštenim stručnjacima za mentalno zdravlje upravo o fenomenu „phubbinga“ i o tom kako utječe na djecu.
Dr. Jenny Woo, istraživačica kognitivnih znanosti, opisuje roditeljski phubbing kao naviku roditelja da se fokusiraju na svoje telefone umjesto da komuniciraju sa svojom djecom ili obraćaju pažnju na njih. Studija iz 2022. pokazala je da roditeljski phubbing značajno utječe na privrženost roditelja i djeteta.
Kako telefonske navike roditelja utječu na djecu?
Ne moramo te ni pitati što misliš o tom, niti moramo pitati stručnjake, a već znamo da telefonske navike i sve vezano uz pametne telefone danas ima značajan utjecaj na djecu.
„Kada skrbnici daju prioritet svojim telefonima u odnosu na interakciju s djetetom, ono što se može priopćiti tom djetetu – i što će dijete internalizirati – jest da je telefon vrjedniji, privlačniji, zanimljiviji i važniji od njih,“ kaže Michelle Felder, osnivač i izvršni direktor Parenting Pathfinders.
To izravno podsjeća na izraz „mirno lice“, koji je izveden iz psihološkog eksperimenta provedenog 1970-ih, na koju se terapeutkinja s početka priče, iz videa, referira. Ovaj je eksperiment pokazao utjecaj koji poremećena interakcija roditelj-dijete ili iznenadni nedostatak društvenog angažmana skrbnika ima na bebu - slično kao kada roditelj gleda u svoj telefon ispred djeteta.
„U eksperimentu, kada je roditelj iznenada prestao reagirati i prihvatio miran izraz lica i držanje bez emocija, dojenčad je pokazivala znakove zbunjenosti i uznemirenosti,“ kaže Felder. „Interakcija roditelj-dijete igra veliku ulogu u oblikovanju društvenog i emocionalnog razvoja djeteta, a ovaj eksperiment naglašava važnost društvenih veza i emocionalnog reagiranja na djetetove potrebe."
Stručnjaci su složni u mišljenju da phubbing može uzrokovati kritična kašnjenja u razvoju jezika i učenju društvenih vještina i ponašanja. Točnije, kad majka to čini djetetu to je značajno povezano s emocionalnim problemima i problemima u ponašanju djece.
I da, svi to radimo, nećemo si lagati. Pa hajdemo onda pokušati to raditi što manje. Dogovoreno?
