U vrtićima bi se trebale uvažavati specifične nutritivne potrebe različitih dobnih skupina, a broj obroka treba biti usklađen s duljinom boravka. Prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću
Promicanje pravilne prehrane u dječjoj dobi znači smanjivanje kasnijeg rizika od bolesti poput kardiovaskularnih, dijabetesa tip II, karcinoma, gojaznosti i osteoporoze. Reforma prehrane u hrvatskim vrtićima dinamičan je proces koji je započeo prije desetak godina, a intenzivne promjene zbivaju se posljednjih šest godina od kad je Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima nadopunjen bitnim smjernicama za planiranje prehrane. Općenito, promjene u skrbi o prehrani djece zbivaju se u skladu s novim znanstvenim spoznajama i razvojem modernih prehrambenih proizvoda prilagođenih djeci.
Nužna je suradnja odgajatelja, nutricionista i roditelja
Proteklih je godina učinjeno mnogo po pitanju stvaranja novih službenih preporuka za prehranu u dječjim vrtićima. Smjernice uključuju preporuke o udjelu zasićenih masti, jednostavnih šećera te prehrambenih vlakana u prehrani dojenčadi (6-12 mjeseci) i djece (1-6 godina).
Osnovne prednosti novih prehrambenih standarda i jelovnika su;
- Prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću
- U jelovnike se uvode nove vrste mahunarki
- U skupini mesa prednost se daje mesu peradi, kunićevine, teletine i janjetine
- U skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima te je određen minimalni udio mliječne masti za pojedinu dob
- Izvori masti bogati su nezasićenim, a siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslinovo, bućino, repičino ulje), a kao namazi se koriste margarin i maslac
- Prilikom pripreme jela koristi se svježe začinsko bilje
- U smjernice su uključene i preporuke o adekvatnom unosu vode
- Veća je uključenost roditelja
Preporuke Ministarstva zdravstva za unos energije i nutrijenata vrijede za normalno uhranjenu i umjereno tjelesno aktivnu djecu. Prema preporukama najmanje 50 posto unosa trebaju osigurati namirnice životinjskog podrijetla kako bi se osigurala sve esencijalne aminokiseline. Istaknuta je donja granica za unos masti budući da se preporuke za smanjenje unosa masti koje vrijede za odrasle ne smiju primjenjivati u djece.
Unos jednostavnih šećera treba svesti na minimum, a preporuka Ministarstva zdravstva je da bi unos energije jednostavnim šećerima izuzev laktoze trebao biti manji od 10 posto.
Hrana čija je upotreba u dječjim vrtićima navedena kao nepoželjna je ona koja najčešće izaziva alergijske reakcije te hrana bogata "lošim" mastima i jednostavnim šećerima. Spomenuti su i light mliječni proizvodi jer u prehrani djece restrikcija unosa masti i energije nije preporučljiva. Za dojenčad se ne preporučuje med zbog moguće kontaminacije sporama Clostridium botulinum koje ne predstavljaju opasnost za stariju djecu s razvijenim gastrointestinalnim sustavom.
Istaknuta je i važnost dostupnosti pitke vode. Za provedbu programa u praksu nužna je suradnja zaposlenika u vrtićima, nutricionista i roditelja.
Nekoliko je elemenata na koje treba obratiti pažnju:
- Potrebno je uvažavati specifične nutritivne potrebe različitih dobnih skupina
- Broj obroka u vrtiću treba biti usklađen s duljinom boravka
- Hrana se dojenčadi daje na djetetov zahtjev, a za djecu dobi 2 godine i stariju razmak između obroka ne bi trebao biti veći od 2 do 3 sata
- Roditelji trebaju informirati odgajatelje o alergijama na hranu
- Ako dijete ne podnosi laktozu, potrebno je osigurati kalcij iz drugih izvora
- Važno je stvoriti prilike za tjelesnu aktivnost
- Roditelje i odgajatelje je potrebno educirati o osnovnim principima pravilne prehrane
- Vrlo je važno osigurati zdravstvenu ispravnost hrane
- Atmosfera tijekom obroka treba biti ugodna
- Odgajatelji su djetetu uzor i djeca oponašaju njihove prehrambene navike te ponašanje za stolom
Raznolika prehrana visoke nutritivne vrijednosti
Djeca vole rutinu i poželjno im je obroke svakog dana davati u isto vrijeme, a potrebno ih je naučiti da jedu kad su gladna. Zapravo, djeca dobi 3 do 5 godina su u stanju sama uskladiti količinu hrane i energetske potrebe. Međutim, zbog roditeljskog uplitanja, ova se sposobnost gubi. Najbolji savjet za roditelje je kako oni trebaju osigurati raznoliku prehranu visoke nutritivne vrijednosti, a djetetu treba prepustiti konačnu odluku o vrsti i količine hrane.
Također, budući da danas većina vrtića ima izvješene tjedne jelovnike, roditelji bi trebali ostatak dnevne prehrane prilagoditi obrocima koje je dijete konzumiralo u vrtiću te se informirati o količini hrane koju je dijete pojelo od onoga što mu je ponuđeno.
Više o vrtiću i jaslicama potražite u specijalu "Vrijeme je za vrtić"!
Više o pravilnoj dječjoj prehrani pročitajte u našem specijalu Zdrava hrana svakog dana!
