Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist, odgovara zabrinutoj čitateljici čija 3-godišnja djevojčica odbija hranu i nudi 10 savjeta za bolju prehranu djeteta
Imam curicu staru 3 godine i imamo problem s prehranom. Odmah sa 6 mjeseci počela je odbijati svu hranu osim HIPP-a i mlijeka s Čokolinom. Do prve godine, sve što bih dala na žlicu je izbacivala. Rijetko, ali stvarno rijetko, rijetko bi pojela neku kašicu i kad bih joj ponudila tu istu, nije htjela opet jesti. Savjetovali su me da napravim malu pauzu pa da krenem ispočetka, guranje u usta na silu, stalno nuđenje iste hrane, u smislu da ne dam nešto drugo što voli jesti ako ovo ne želi. Stavljali smo je u kaznu, pokušali podmititi sa slatkišima, bake su pokušavale, tete, i ništa nije pomoglo. Ona će biti gladna cijeli dan, ali neće jesti ono što ne voli. Kad sam to shvatila odustala sam od svega i kuham samo što ona želi jesti. U vrtiću tu i tamo pojede nešto ''novo'' ali što je starija, sve je teže nagovoriti je. Povrće ne jede uopće, voće jako, jako malo. Sad trenutno jede samo pire krumpir, mljeveno meso na sve načine, tjesteninu s umacima i uz tjesteninu joj podvalim piletinu i svinjetinu skroz usitnjeno. Ribu joj podvalim s pireom. Pojest će i hrenovke, paštetu, salamu i naravno, Linoladu. Da naglasim, NE hranim je s paštetom, salamom i hrenovkama. Nije mršava. Kad god bi spomenula doktorici da ne jede dobro uvijek bi čula to da nije mršava i da nema razloga za zabrinutost dok ne gubi na kilaži. Pila je i vitamine koje su uplašeni baka i deda kupili, al nisu baš otvorili apetit. Ja sam u početku bila toliko pod stresom zbog njezinog odbijanja hrane da mi je bilo muka kad se sjetim da je trebam hraniti, plakala sam od muke. Od supruga mama mi je rekla da je problem u meni, i još uvijek misli da sam ja za to kriva. Mada je puno vremena provodila s njom, ni ona je nije mogla nagovoriti. Čitala sam puno po forumima i nigdje nisam naletjela na ovakav slučaj. Svima bi to bila neka faza, ili reakcija kad krenu u vrtić. Za savjete više ne pitam jer mi se ne da slušati ''dovedi je meni pa da vidimo kako neće jesti''. Tješi me samo moja mama koja je imala sličan problem sa sestrom i sa mnom, ali bile smo starije... i još uvijek smo takve, jako izbirljive. Jeste li se sreli s ovakvim slučajem i imate li kakav savjet?
Postoje razne strategije kako se boriti s malim izbirljivcima koji roditeljima nekada zadaju velike muke. Tijekom odrastanja, većina te „problematične“ djece usvoji raznoliku prehranu, međutim, za razdoblje bitaka za obiteljskim stolom, stručnjaci Mayo klinike osmislili su deset savjeta za bolju prehranu malih izbirljivaca.
Broj 1: Poštujte djetetov apetit – ili nedostatak apetita
Ako dijete nije gladno, ne silite ga na obrok ili međuobrok. Također, ne podmićujte ga i ne potičite da počisti tanjur. Ovakvo ponašanje može samo pojačati želju za borbom oko hrane, a dijete tako povezuje vrijeme obroka s anksioznošću i frustracijom. Poslužite male porcije kako ne bi obeshrabrili dijete sa silnom količinom hrane i omogućite mu da samo zatraži još hrane.
Broj 2: Držite se rutine
Obroke i međuobroke poslužujete približno u isto vrijeme svakoga dana. Uz obroke poslužite male količine voćnoga soka ili mlijeka, a između obroka ponudite običnu vodu.
Broj 3: Budite strpljivi s novim namirnicama
Mala djeca obično diraju ili mirišu nove namirnice ili uzimaju sićušne zalogaje i potom ih ispljunu. Većina djece zahtijeva ponavljano izlaganje novoj namirnici, a oni „problematični“ obično je prihvaćaju nakon 10 – 16 izlaganja. Ohrabrite dijete da kuša novu namirnicu tako da pričate o boji, obliku, teksturi i aromi hrane, a ne tek sugestivnim ponavljanjem kako je odličnog okusa. Uvijek vrijedi pravilo da novu namirnicu treba poslužiti uz omiljeno djetetovo jelo.
Broj 4: Neka bude zabavno
Poslužite brokulu ili drugo povrće uz omiljeni umak ili preljev. Hranu režite u malene, neobične oblike. Hranu koju dijete običava jesti za doručak poslužite za večeru. Nastojte posluživati raznovrsnu i šarenu hranu.
Broj 5: Uključite dijete kao pomoćnika u kuhinji
Pri kupovini namirnice, zatražite od djeteta da vam pomogne odabrati voće, povrće i druge poželjne namirnice. Ne kupujte ništa što ne želite da vaše dijete jede. Kod kuće, ohrabrite dijete da vam pomogne oprati povrće, miješati smjese i postaviti stol.
Broj 6: Budite dobar primjer
Sva istraživanja suglasna su u tome da djeca roditelja koji imaju dobre prehrambene navike i sama razvijaju zdrav način prehrane.
Broj 7: Budite kreativni
Dodajte sitno sjeckano ili ribano povrće u mesni umak za špagete, dodajte sitno sjeckano voće žitaricama, ili dodajte ribane tikvice i mrkvu složencima, varivima i juhama.
Broj 8: Umanjite mogućnost odvlačenja pažnje od jela
Ugasite televizor i druge elektroničke naprave tijekom obroka. Ovo će pomoći vašem djetetu da se fokusira na jelo. Imajte na umu da TV reklame koje reklamiraju slastice tijekom dječjeg programa potiču želju djeteta za slatkom hranom.
Broj 9: Ne nudite desert kao nagradu
Naglašavanje deserta stvara poruku da je desert najbolji dio obroka što može samo dodatno potaknuti želju djeteta za slatkom hranom. Dva dana u tjednu mogu se izabrati kao dani kada se poslužuje kolač ili slastica, a drugim danima ne treba posluživati desert ili se poslužuje voće, voćni jogurt, sušeno voće i orašasti plodovi.
Broj 10: Ne kuhajte po narudžbi samo za dijete
Priprema zasebnog obroka samo za dijete nakon štoje odbilo obiteljski obrok može dodatno potaknuti izbirljivo ponašanje. Ohrabrite dijete da ostane sjediti za stolom tijekom obroka, bez obzira jede li ili ne. Ustrajte u posluživanju zdravih izbora djetetu sve dok ta hrana ne postane bliska i omiljena.
Ako ste zabrinuti da izbirljivo hranjenje kompromitira rast i razvoj vašega djeteta, konzultirajte se s pedijatrom koji može preporučiti posebne hranjive pripravke i nadomjestke te vas podučiti konkretnim trikovima, ovisno o ponašanju vašega djeteta. Također, uputno je bilježiti vrstu i količinu hrane koje je dijete konzumira tijekom tri ili sedam dana što vam može dati bolji uvid u opću kvalitetu i uravnoteženost prehrane djeteta. I na kraju, imajte na umu da se prehrambene navike djeteta ne mogu promijeniti preko noći – ali mali koraci koje poduzimate svakoga dana mogu pomoći u promoviranju cjeloživotnih zddravih prehrambenih navika.
Osim boja i broja namirnica, na dječji izbor utječe i specifični dizajn hrane stavljene na tanjur, čime je pokazano da nije samo okus i miris presudan u kreiranju odabira, već i oblik, veličina i vizualni dojam onoga što se servira i nudi za konzumaciju.
Na tu kartu igrali su neki od svjetski poznatih dizajnera koji su kreirali tanjure s posebnim crtežima koji potiču dijete na igru s hranom, ali i na jelo. Primjerice, jedan japanski dizajner kreirao je popularni tanjur s licem koji se danas može kupiti u raznim krajevima svijeta. Lice na tanjuru djeca mogu ukrašavati tako da od jedne vrste hrane naprave frizuru, od druge bradu, razne ukrase poput naušnica, šešira, brkova... a potom te namirnice jedu s većim interesom.
Sličan pristup imao je i jedan poljski dizajner, Boguslaw Sliwinski koji je kreirao zabavne tanjure i za najveće izbirljivce. U ovom slučaju hrana na tanjuru samo nastavlja zanimljivu priču i tjera djecu (ali i starije) da jedu i najomraženije povrće kako bi vidjeli što se skriva ispod hrane. Tako, primjerice, hrana može činiti teret na vlaku ili brodu ili pak održavati ravnotežu na vagi.
Ideja je došla kao prirodni tijek roditeljstva u kojem se susretao s frustrirajućim odbijanjem graška ili mrkve svoga djeteta. Sliwinski je odlučio djeci dopustiti da budu „kapetani“ ili „vozači kamiona“ i kroz igru pojedu razne namirnice koje inače izbjegavaju.
Dobar pristup je i posluživanje tzv. fingerfood zalogaja poput:
- Polumjeseca od tankih kriški jabuke
- Brodića od avokada
- Kotača od banane
- Krošnji od cvjetače i brokule (pareni cvjetovi)
- Mačeva od mrkve (kuhane i tanko rezane)
- Ciglica ili kocaka sira
- Kanua od kuhanih jaja
- Žitarica u raznim oblicima
Ovako poslužena hrana može se konzumirati za međuobrok, a osim što zaokuplja maštu tijekom posluživanja, može se konzumirati usput, tijekom igre.
Drugi pristup uključivanju veće količine povrća je izvjesna vrsta prikrivanja ili „kamuflaža“. Ribano ili sitno sjeckano povrće može se dodati raznim omiljenim jelima – npr. omletu, palačinkama, umaku za špagete, lasagnama, riži ili drugim vrstama žitarica koje dijete voli jesti. Palačinke s bundevom, mrkvom ili tikvicama obično su trik koji prolazi kod većine izbirljivaca.
Pripremite "čarobni“ napitak
Ako vaše dijete radije pije nego jede, pripremite mu ukusne i hranjive shakeove na bazi voća, mlijeka, jogurta i povrća. Ako su dovoljno rijetki može ih piti i uz pomoć slamke, a dekoracija poput papirnatih kišobrana i omiljenog voća zataknutog na rub čaše samo će poboljšati opći dojam. Pripišete li ovome napitku i “čarobna“ svojstva od kojih raste snaga i moć, zasigurno ćete uspjeti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.