Dojenje - više od hrane

Dobrobiti dojenja neupitne su, kako za dijete, tako i za majku. Ne samo da pruža najbolji omjer vode i hranjivih tvari te se stalno prilagođava potrebama djeteta, nego je i besplatno, ekološko, fino i pruža osjećaj bliskosti za oboje. No, bez obzira na sve to, postotak majki koje doje, čak i samo prvih šest mjeseci, u Hrvatskoj, ali i u svijetu još uvijek je poprilično malen.

"Iako nema pouzdanih podataka jer je zadnje istraživanje za Hrvatsku provedeno 1996. godine, moj je dojam da je danas puno bolja situacija nego prije dvadesetak godina, što vjerujem da možemo zahvaliti programima koji se kod nas provode kao i činjenici da imamo 21 rodilište koje je prijatelj djece", smatra dr. med. spec. pedijatar Anita Pavičić Bošnjak, koordinatorica projekta "Potpora zajednice u dojenju" te dodaje kako ni u svijetu nije puno bolja situacija jer je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo 37 posto isključivo dojeno prvih šest mjeseci.

Gornja granica ne postoji

Osim isključivog dojenja, što znači bez dodataka vode, čajeva, sokova ili zamjenskog mlijeka u prvih šest mjeseci, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje do druge godine djetetova života, a osjećaju li dijete i majka potrebu, i dulje. No, često zbog poteškoća u kojima se majka ne snalazi ili nekih drugih razloga majke brzo odustaju od dojenja.

"Odluka o nastavku dojenja na kraju je na majkama, a teško je reći zašto neke žene odluče prestati dojiti. Znam slučajeve kada su majke s teškim mastitisom nastavile dojiti dok su neke s manjim poteškoćama poput ragada prestale. Važno je da majka ima dovoljno emocionalne potpore, kao i potporu okoline", objašnjava Anita Pavičić Bošnjak. Upravo zbog učestalosti potencijalnih problema, posebno kod prvog djeteta, od izuzetne je važnosti educirati majke te im omogućiti svu potrebnu pomoć i podršku, poručuju iz Hrvatske udruge patronažnih sestara.

Lijek za ispucale bradavice

Bol u dojci i ragade najčešći su razlozi za prestanak dojenja, no sve su to normalne pojave u prvim danima dojenja, objašnjavaju u HUPS-u te savjetuju kako kod ispucalih bradavica treba izbjegavati njegu dojki sapunom, oprezno skidati dijete s dojke tako da se prvo umetne prst u djetetov usni kut kako bi dijete otpustilo dojku te paziti da je dijete pravilno položeno tijekom dojenja. Također je dobro, ako su bolovi vrlo jaki, prije početka dojenja bradavicu natrljati kockicom leda, a nakon podoja namazati ih s nekoliko kapi majčina mlijeka i ostaviti da se osuše na zraku jer je poznato kako majčino mlijeko ima antibakterijska svojstva te da pospješuje liječenje.

U prilog dobrobitima majčina mlijeka kao i njegovoj širokoj primjeni idu i savjeti koje majke izmjenjuju međusobno – od toga da se mlijeko koristi za zacjeljivanje rana na bradavicama do toga da je upravo mlijeko idealan izbor za tretiranje prištića kod novorođenčadi, da ga je dobro nakapati u oko dođe li do upale, ali i u bebine nosnice kod prehlada.

Zastoj u dojkama

Teška i bolna dojka često popraćena i visokom temperaturom još je jedan od problema koji mogu zadesiti majke čak i u kasnijim mjesecima dojenja. Riječ je o začepljenju mliječnih kanalića do kojih može doći zbog lošeg položaja djeteta na prsima ili nedovoljnog pražnjenja mlijeka, no često je razlog i stres kojem je majka izložena zbog čega se još jednom naglašava kako je ključno da su, posebno u prvim mjesecima, i majka i dijete u što je više moguće opuštenoj atmosferi.

Dođe li do zastoja, dobro je znati kako je upravo daljnje dojenje najbolji način da se mlijeko izvuče iz kanalića. Prema potrebi eventualno dijete treba okrenuti tako da je djetetova brada okrenuta prema tvrdom, začepljenom dijelu dojke. Također je dobro neposredno prije podoja toplim oblozima ili tuširanjem u toploj vodi potaknuti refleks za otpuštanje mlijeka. Dođe li pak do mastitisa (upale dojke s visokom temperaturom) čiji simptomi traju dulje od 24 sata, trebalo bi potražiti savjet liječnika i prema potrebi početi tretman antibioticima.