Beba Zdravlje i njega bebe 17620 prikaza 12. svibnja 2013.

Febrilne konvulzije – dramatični napadaji

beba, uplašen pogled
Thinkstock

Klinička slika je vrlo frustrirajuća za svakog roditelja - dijete se okrene i fiksira očne jabučice u stranu, izgubi svijest, trza rukama i nogama te poplavi oko usana

Febrilne konvulzije ili grčevi u povišenoj temperaturi prigodni su moždani epileptični napadi koji se javljaju u male djece (obično u dobi između 3 mjeseca i 5 godina, s najvećom učestalošću između 17. i 23. mjeseca života) u visokoj temperaturi koja nije uzrokovana akutnom infekcijom središnjeg živčanog sustava (meningitis, encefalitis).

Kako objašnjava prim. dr. sc. Zlatko Sabol, dr. med., spec. pedijatar i subspec. dječje neurologije iz Poliklinike za dječje bolesti, febrilne konvulzije ne uzrokuju oštećenje mozga i nemaju negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta. Biološka osnova febrilnih konvulzija, pojašnjava dr. Sabol, još uvijek je nepoznata i pripisuje se brojnim čimbenicima. Prema nekim mišljenjima, poremećaj se nasljeđuje. Kada dijete ima u prvom stupnju srodstva rođaka s febrilnim konvulzijama, rizik za njih je oko 10-15 posto.

Napad traje od 3 do 10 minuta

"Nagli porast temperature tipičan je predisponirajući faktor za pojavu konvulzija. Uzrok febrilitetu najčešće je banalni respiratorni infekt gornjih dišnih puteva ili crijevni infekt. U vrijeme napadaja 2/3 djece ima temperaturu iznad 39 °C, a oko trećina iznad 40 °C", opisuje dr. Sabol.

Predisponirajući faktori za pojavu febrilnih konvulzija su poteškoće na porodu, usporen rani neurološki razvoj te pojava febrilnih konvulzija u roditelja ili braće. Klinička slika vrlo je dramatična i frustrirajuća za svakog roditelja.

Zlatko Sabol | Author: Daniel Kasap/PIXSELL Daniel Kasap/PIXSELL "Najčešće se očituju kao napadaji u kojima dijete okrene i fiksira očne jabučice u jednu stranu, izgubi svijest i trza rukama i nogama, najčešće uz krkljanje i plavilo oko usana. U takvim napadima česte su dulje pauze u kojima dijete ne diše, koje navode panične i uplašene roditelje na pomisao da dijete umire", opisuje dr. Sabol.

Rjeđe se febrilne konvulzije očituju kao tzv. žarišni ili parcijalni napadi u kojima se trzaji javljaju na ekstremitetima samo jedne strane tijela ili samo na pojedinim ekstremitetima. Poslije takvih napada ponekad se javljaju i prolazne kljenuti ekstremiteta (tzv. Toddova paraliza). U dojenčadi napad se može manifestirati i kao kratkotrajna apneja ili prestanak disanja uz opću mlohavost. Trajanje napada najčešće je od 3 do 10 minuta, rjeđe duže. Obično spontano prestaju.

Od 4-5 posto dječje populacije ima najmanje jedan napad febrilnih konvulzija. Rizik za kasniji razvoj epilepsije kod te djece je samo 2-5 posto.

Položite dijete na bok

Mogu se ponavljati 2 do 3 puta u danu, osobito u slučajevima neadekvatnih i neefikasnih antipiretskih postupaka, a trajanje napada ponekad je i više od pola sata. Potraje li napad dulje, liječnik ga prekida davanjem diazepama intravenski (djelovanje trenutačno), a ako se lijek ne može dati intravenski, što nije rijetkost u malog djeteta, primjenjuje se rektalno.

Ovo je dobra alternativna metoda za liječnika, a jedino sredstvo u rukama roditelja koji na taj način mogu prekinuti napad. Dijete treba položiti na bok ili oprezno na trbuh da ne dođe do zapadanja jezika. Nije potrebno djetetu nasilno otvarati usta zbog roditeljskog straha da ne dođe do gušenja. Treba poduzeti sve raspoložive mjere za snižavanje temperature.

Opasnost od meningitisa

"Ne postoji jedinstven stav u primjeni dijagnostičkih postupaka kod febrilnih konvulzija. Nakon svakog napada treba obavezno konzultirati pedijatra, odnosno neuropedijatra radi isključivanja akutne infekcije središnjeg živčanog sustava – meningoencefalitisa.

Neke ustanove obavezno preporučuju lumbalnu punkciju pri prvom napadu, druge samo kod djece mlađe od dvije godine, a treće, koje su u većini, samo kod kliničke sumnje na meningitis te u djece koja su započela antibiotsku terapiju. Najčešće se djeca promatraju klinički 48 sati nakon konvulzija te ako postoji sumnja na meningitis, podvrgavaju se lumbalnoj punkciji. U praksi se tako punktira svako treće-četvrto dijete s prvim napadom febrilnih konvulzija. U većine djece poslije napadaja elektroencefalogram (EEG) je normalan", kaže prim. dr. sc. Zlatko Sabol.

Komentari 0
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.