Kada je djetetu dopušteno da bude bosonogo, ono osjeća površinu tla, proprioceptori reagiraju na pritisak, a male nejednakosti površine po kojoj hoda stvaraju neuromuskularnu snagu, razvijaju prostornu orijentaciju, ravnotežu i koordinaciju
Cipele sprječavaju stopala, jedan od živcima najbogatijih dijelova tijela, u slanju važnih poruka iz okoliša u mozak i time ometaju njegov razvoj, kaže dr. Kacie Flegal, kiropraktičarka i članica Međunarodne udruge za pedijatrijsku kiropraktiku.
Dodaje kako bebe koriste pet osnovnih osjetila - dodir, okus, vid, sluh i miris, koja šalju povratne informacije iz okoline u njihov mozak i pomažu u razvoju živčanog sustava. Ali, postoje još dva senzorska sustava o kojima se rijetko govori, a to su proprioceptivni sustav i vestibularni sustav.
Ne učite dijete sjediti i hodati, to ometa motorički razvoj
Propriocepcija nam daje sposobnost da percipiramo kretanje i položaj našeg tijela u prostoru, dok je vestibularni sustav odgovoran za ravnotežu i koordinaciju. Razvoj oba spomenuta osjetila snažno se oslanja na osjetilni ulaz koji primamo kroz bose noge, posebno tijekom djetinjstva i odrastanja, objasnila je dr. Flegal časopisu Natural Child Magazine.
Kada se živčani završetci u stopalima (proprioceptori ) aktiviraju pritiskom i kretanjem, šalju signale u mozak govoreći kako je tijelo orijentirano.
Što više bez obuće na raznim terenima - zemlji, travi, kamenju, pijesku, vlažnom lišću
"Podaci dobiveni od proprioceptora koriste se za zaštitu stopala od ozljeda, no mozak upotrebljava i suptilne prilagodbe tijekom hoda kako bi zaštitio kosti i zglobove te da bi povećao učinkovitost naših pokreta", objasnio je dr. Daniel Howell, autor knjige "The Barefoot Book".
"Cipele blokiraju ove receptore u razvoju snažnih neuroloških putova i veza. Roditelji često stavljaju svojoj djeci cipele čim nauče hodati, čak i prije. Na taj način sprječavaju stimuliranje proprioceptora, ograničavaju pokrete djeteta i narušavaju mu ravnotežu te koordinaciju - mali mišići i zglobovi u stopalima ne mogu se prilagoditi promjenljivom terenu", kaže dr. Flegal, a prenosi returntonow.net.
"Kada je djetetu dopušteno da bude bosonogo, ono osjeća površinu tla, proprioceptori reagiraju na pritisak, a male nejednakosti površine po kojoj hoda stvaraju neuromuskularnu snagu, razvijaju prostornu orijentaciju, ravnotežu i koordinaciju", dodala je.
Zašto bi djeca trebala što češće i duže hodati bosa?
Savjetuje roditeljima da priušte svojoj djeci što više trenutaka bez obuće na raznim terenima - zemlji, travi, kamenju, pijesku, vlažnom lišću...
"Tako ćete im omogućiti veliku platformu za razvoj viših centara u mozgu odgovornih za emocionalnu kontrolu, rješavanje problema, govor, društvene vještine i samopouzdanje", smatra dr. Flegal.
Problemi djece kojima ovi sustavi loše rade
"Već u petom mjesecu trudnoće razvijen je jedan od najvažnijih tjelesnih osjetilnih sustava – vestibularni sustav. Njegova funkcija je da nam kaže u kojem je položaju naše tijelo u odnosu na Zemljinu silu težu, te u kojem smjeru i koliko brzo se naše tijelo kreće ili jednostavno miruje", objasnila je Vesna Vurušić, prof. rehabilitator na internetskoj stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i dodala:
"Vrlo rano razvija se i proprioceptivni osjetilni sustav čije je zadaća da prikuplja informacije iz naših mišića, tetiva i zglobova, a potom kaže našem mozgu kako se kreću naši udovi i trup, kao i gdje se u prostoru nalaze. Kada vestibularni i proprioceptivni sustavi obavljaju svoj posao dobro i u potpunosti mi imamo dobru kontrolu nad pokretima glave, stabilno vidno polje, dobar mišićni tonus i posturu, sposobni smo održati ravnotežu i općenito uživamo u ljuljanju, vožnji, trčanju i slično.
Djeci čija je senzorna integracija informacija iz vestibularnog i proprioceptivnog tjelesnog sustava loša, vrlo je zahtjevno hodati bez spoticanja ili sudaranja sa ljudima ili stvarima, mirno sjediti na stolcu, nogom udariti loptu, skočiti u more, voziti bicikl, zavezati vezice na tenisici ili snaći se u prostoru nove škole.
Dobro funkcioniranje vestibularnog sustava presudno je i za razumijevanje svega što gledamo, dakle razumijevanje informacija koje primamo vizualnim sustavom. Naše oči neselektivno primaju vizualne informacije iz okoline, kao što to radi fotoaparat, no da bi to u što očima gledamo za nas imalo neko značenje, nužno je da znamo u kojem je odnosu sa našim tijelom. Djeca koja imaju dobar vid, a istovremeno im je teško prepisati riječi sa školske ploče u bilježnicu, čitati tekst bez da se „izgube“ među redovima ili svaki put napisati slovo B okrenuto na desnu stranu, vrlo vjerojatno imaju poteškoće u funkcioniranju vestibularnog sustava", napominje Vesna Vurušić, prof. rehabilitator.
Kroksice i japanke mogu deformirati stopala
Od stalnog nošenja kroksica mogu nastati ozbiljni zdravstveni problemi na stopalima, upozoravaju stručnjaci. Objasnili su kako, iako je potpora tabana relativno dobra, nedostaje stabilnosti na peti.
"Kada je peta nestabilna, prsti imaju tendenciju stiskati se što može dovesti do upale tetiva, deformiranja prstiju, problema s rastom noktiju, a pogoduje i nastanku kurjih očiju i žuljeva", objasnila je liječnica Megan Leahy i dodala kako kroksice, nažalost, nisu pogodne za cjelodnevno nošenje.
Napomenula je da nisu problematične samo kroksice, već i japanke te sva obuća koja petama ne daje stabilnost. Inače, pacijenti koji stalno nose kroksice najčešće se liječnicima žale na bolove u stopalima, piše Country Living.
Prije više od godinu dana njemačka javna televizija WDR dala je analizirati 11 pari kopija kroksica od različitih proizvođača. Tvari opasne za zdravlje pronađene su u svima, neovisno o klasi, cijeni, proizvođaču, ali u njih šest opasnih kemikalija bilo je više od dopuštene zakonske granice. Sadržavali su veliku količinu kancerogenih tvari koje u tijelo ulaze kroz kožu na stopalima. Da se to ne bi dogodilo trebalo bi nositi čarape.
