Naša koža pamti opekline još od najranijeg djetinjstva, a vjerojatnost nastanka karcinoma veća je što smo ranije dobili opekline pa zato djecu treba dobro zaštititi
Ljeto djeci obično znači više vremena na otvorenom u igri, no roditeljima upravo to donosi i neke nove brige. Iako se o štetnosti sunčevih zraka konstantno piše i zapravo bi kožu, dječju posebno, trebalo štititi tijekom cijele godine, u većini slučajeva tek vrući ljetni dani aktiviraju roditelje da potraže najadekvatniju zaštitu za svoje mališane. Izbor na tržištu je velik pa treba znati na što obratiti pozornost.
"Zaštitni faktor za malu djecu mora pružati zaštitu od UVA i UVB zraka s oznakom SPF 50+, kao i s oznakom da je krema namijenjena dječjoj koži (SPF je engleska kratica za „sun protection factor“ što znači „faktor za zaštitu od sunca“)", objašnjava dermatovenerologinja dr. med. Ivana Nola iz Poliklinike Nola te dodaje da se, bez obzira na visinu zaštitnog faktora, treba držati pravila o kratkotrajnom izlaganju suncu,dakle samo dok traje šetnja ili kupanje.
S njom se slaže i doktorica Ivana Manola iz Poliklinike Manola te dodaje da se djeca do 12 mjeseci uopće ne bi smjela izlagati suncu. "Za djecu do treće godine života preporučuje se izbjegavati sunce u razdoblju između 9 i 16 sati. Naime,‘obrambeni’ sustav zaštite od sunca u djece nije dovoljno razvijen. Tamnjenje kao mehanizam obrane kože od UV zraka kod djece nije u cijelosti prisutno", objašnjava dr. Ivana Manola.
I krema i šeširić
Kako bi, pak, zaštita dječje kože od sunca bila adekvatna, preporučuje se kreme s visokim zaštitnim faktorom nanositi više puta tijekom dana i to najmanje pola sata prije izlaska na sunce. Zaštitna sredstva treba nanositi u dostatnim količinama – 2 mg po kvadratnom centimetru kože.
"Preporučljivo je da kreme sa zaštitnim faktorom budu vodootporne te da se istovremeno koriste šeširići ili kapice, sunčane naočale i lagana odjeća", objašnjava Ivana Nola te kod vrlo visokih temperatura zraka preporučuje korištenje termalne vode, za nježno osvježene otkrivenih dijelova tijela. Također je važno napomenuti da kreme sa zaštitnim faktorom starije od dvije godine ne pružaju više djelotvornu zaštitu te njihovo korištenje treba izbjegavati.
"Učinkovitost zaštitnog sredstva označuje se kao SPF, a broj koji dolazi iza te kratice označava koliko puta duže možemo boraviti na suncu, a da ne dobijemo opekline. Primjerice, ako uobičajeno “izgorimo” na suncu za 20 minuta bez zaštite, faktor 15 omogućuje nam da na suncu ostanemo 15 x 20 minuta, odnosno pet sati", objašnjava dr. Ivana Manola, ali naglašava da iako SPF na preparatima znači da koža povećava prirodnu otpornost prema suncu, u početku, dok koža nije potamnjela, treba izbjegavati ekstremna izlaganja, posebice sredinom dana.
Veći rizik od opeklina kod djece
Kod djece je rizik nastanka opeklina od sunca znatno veći nego kod odraslih, a za to postoji nekoliko razloga:
"Djeca najčešće nisu svjesna mogućih posljedica sunčevih opeklina te stoga ne primjenjuju preventivne mjere. Učinkovitost primjene fotozaštitnih sredstava nije testirana na dojenčadi mlađoj od šest mjeseci, te se sredstva za zaštitu od sunca ne preporučuju za tu dob. Zapravo, djeca do 12 mjeseci ne bi nikako smjela biti izložena suncu.
Korištenjem zaštitnog sredstva sa SPF-om 30, UV zračenje se smanjuje za 96.7 posto, a kod SPF 50+ učinak je neznatno veći i iznosi 98.3 posto.
Kod djece najranije dobi roditeljima se preporučuje zaštita od sunca odjećom - šeširima, majicama i hlačama – nošenje zaštitnih naočala te boravak u sjeni. Može se primijeniti mala količina fotozaštitnog sredstva SPF ≥ 15 na manje regije (npr. lice, šake) ako odjeća ili boravak u sjeni ne pružaju odgovarajuću zaštitu. S obzirom na to da naša koža pamti opekline dobivene u djetinjstvu, treba naglasiti da nikada nije prerano za zaštitu od sunca", kaže dr. Ivana Manola.
Hraniti kožu iznutra
Kako bi zaštita bila potpuna, treba voditi računa o tome da se kvalitetnim sunčanim naočalama zaštite i oči te kremu treba nanijeti i na usnice, koje zahtijevaju posebnu njegu s obzirom na to da im nedostaje melanin, te uške i stražnji dio vrata koji se često zaboravljaju.
"Obavezno djetetu stavite zaštitnu kapu s obodom od tri centimetra, koja štiti lice, uši i vrat, ili šešir napravljen od UV zaštitnog materijala", poručuje dr. Ivana Manola te dodaje da se zaštitna krema treba nanositi čak i u sjeni jer i tada (ispod suncobrana) dijete može zadobiti opekline zbog reflektiranja UV zraka od vode, kamena ili pijeska. Stvore li se ipak opekline, kožu je neophodno dobro zbrinuti, a u nekim slučajevima i potražiti pomoć liječnika.
"Ako se opekline zadobiju, slijedi tretman kod kuće, ovisno o njihovu stupnju, u vidu hladnih obloga, nanošenja termalne vode u spreju te neutralnih, hranjivih krema. Ako je riječ o opeklinama većeg intenziteta ili veće površine, svakako odmah treba potražiti liječnika jer osim oštećenja kože, prijeti opasnost od toplinskog udara", objasnila je dr. Ivana Manola.
Aspekt koji ne bi trebalo zanemariti jest i hranjenje kože iznutra, posebno ljeti kada je zbog vrućina vrlo lako moguća dehidracija. Da biste to spriječili, osigurajte da dijete često i pomalo pije vodu, nezaslađeni hladni čaj, limunadu ili neki drugi prirodni voćni sok. Da bi se osigurala optimalna vlažnost, potrebno je unijeti barem 1,5 l tekućine dnevno, no treba imati na umu da se s većom aktivnošću povećavaju i potrebe za vodom. Dobar ‘hranitelj’ kože je i sezonsko voće poput lubenica, dinja, jagoda i slično, pa uz sladoled i uobičajene grickalice ne zaboravite na plažu ponijeti i svježe voće.
