Vrtić Prehrana djeteta 03. siječnja 2019.

Dječja prehrana zimi: Koje namirnice su izvor energije?

Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Juhe od povrća i mesa kao i variva od sezonskog povrća idealan su obrok za mališane zimi jer im daju sve potrebne minerale i vitamine, no iznimno je važna i masna riba zbog vitamina D

Zimska prehrana razlikuje se od ljetne s obzirom na tjelesnu aktivnosti i kalorijsku potrošnju. Uravnotežena i zdrava prehrana temeljena na raznovrsnoj hrani osigurat će dječjem organizmu potrebne hranjive sastojke i optimalan unos energije.

Tijekom zime ograničen je izbor svježih namirnica, pa dječju prehranu treba organizirati tako da polovicu čine kompleksni izvori ugljikohidrata - voće i povrće te cjelovite žitarice i njihovi proizvodi. Drugi dio prehrane trebaju činiti dobri izvori masnoće te bjelančevine koje se lako probavljaju, poput crvenog i bijelog mesa, jaja i mliječnih proizvoda te ribe.

Možda te zanima... Danas je riba na meniju? Evo koju trudnice i djeca smiju jesti, a koju moraju izbjegavati Trudnoća

"U zimsko vrijeme, kao i tijekom viroza i prehlada, važno je obogatiti prehranu vitaminima C i D. Djeci je potrebno nuditi što više sezonskog voća, poput citrusa, šipka i kivija, jer im ono pruža vrlo važan vitamin C. Djeca ponekad nisu sklona jesti voće sirovo narezano, ali im ga zato možete pripremiti u obliku sokova i smoothieja. Važna je i hrana bogata vitaminom D, kao što je masna riba, obogaćeno mlijeko, ali i dodaci prehrani, s obzirom na to da se zimi ne izlažemo dovoljno suncu. Ipak, najvažnija je masna riba i treba je što više konzumirati, a i dostupna nam je te je kvalitetna. Djecu treba od malih nogu privikavati i na kiseli kupus i kiselu repu. Tu su i salate, zeleno lisnato povrće - raštika, slatki kupus, cvjetača, brokula... Sve navedeno treba ukomponirati u prehranu jer su to kvalitetne hranjive tvari za zimske dane", objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš.

Bundeva, batat i krumpir su odličan izvor energije

Kod zimske prehrane vrlo je važno jačanje imuniteta i održavanje topline u organizmu, pogotovo nakon duljeg boravka na hladnoći.

"Za brzo zagrijavanje organizma svakako preporučujem juhe. Odličan su izbor za zimske dane. Mogu biti i mesne i povrtne (npr. od buče, cvjetače ili brokule). I variva su za preporuku, i to od sveg sezonskog povrća - raštika, kupus, grah s repom... U variva i juhe možete staviti i suho meso", objašnjava Trumbetaš dodajući kako je teža hrana svakako pogodna za ove hladne zimske dane.

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Odličan izvor energije za ručak ili večeru bit će i pečeno, pirjano ili kuhano korjenasto povrće kao što su mrkva, zimska bundeva, batat i krumpir. Bundeva je bogata vitaminom A i karotenoidima, koji čuvaju zdravlje, podižu imunitet i održavaju kožu zdravom, a i dobar je izvor vlakana. Većina bundeva ima slatkast okus i djeca će je bez problema prihvatiti.

Batat je također izvor vlakana, prepun vitamina A i kalija. Neizostavan dio prehrane zimi temelji se i na zimnici, a tu spadaju kiseli kupus, paprika, gljive, krastavci, paprike i cikla... Ove namirnice obiluju probioticima, koji osiguravaju dobru probavu, a imaju i puno vitamina C.

Djeca koja preskaču doručak su pospanija i imaju slabiju koncentraciju

I na kraju, ističe nutricionistica, doručak je izrazito važan i nikako ga ne bismo smjeli preskočiti, pogotovo tijekom zime. Njime se u organizam unese 40 posto dnevnih energetskih potreba. Djeca koja ne doručkuju često imaju slabiju koncentraciju i pospanija su od vršnjaka. Primjerice, doručak od žitarica punog zrna ne deblja, a daje organizmu potrebnu energiju. Također, dobar doručak zimi je i kajgana jer djeci daje dovoljno energije da izdrže do ručka.

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Djeca školske dobi trebaju pet obroka; doručak, ručak, večeru i dva međuobroka. Treba ih uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Djeca slijede primjer roditelja, pa ako u kući nema voća, ne treba očekivati niti da će ga zavoljeti.

Djeca koja jedu slabije trebaju dobiti neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kiselina, ali s vitaminima ne treba pretjerivati niti ih davati na svoju ruku. Posavjetujte se sa stručnjacima jer i predoziranje dodacima može biti štetno, a važno je znati što im točno fali.

 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.