Danas je uobičajeno da dijete ide na dvije, tri ili čak četiri aktivnosti jer se roditelji vode logikom da je dobro sve naučiti, no često zanemare činjenicu da je djetetu potrebno i slobodno vrijeme za odmor i igru
Strani jezici, sport, glazbena škola, robotika, gluma, ples… ogroman je broj izvanškolskih aktivnosti koje se s početkom školske godine nude djeci.
Danas je uobičajeno da dijete ide na dvije, tri ili čak četiri aktivnosti jer se roditelji vode logikom da je dobro sve naučiti, no često zanemare činjenicu da je djetetu potrebno i slobodno vrijeme za odmor i igru.
- Korist izvanškolskih aktivnosti je višestruka. Dijete stječe znanja i vještine poput stranog jezika, sviranja, pjevanja..., a potiče se i pravilan tjelesni i intelektualni razvoj. Djeca se uče organizaciji i upravljanju vremenom, važnosti truda, zalaganja, strpljenja, stvaraju dobre navike, uče o donošenju odluka, timskom radu, razvijaju socijalne vještine, potiču emocionalnu samoregulaciju te grade pozitivnu sliku o sebi - pojašnjava prof. psihologije Hana Hrpka.
Odabir aktivnosti bi trebala biti djetetova odluka
Kod odabira aktivnosti, nastavlja, važno je razgovarati s djetetom jer bi to trebala biti njegova odluka. Naravno, kod nekih aktivnosti su važne predispozicije koje dijete treba imati, postoje ograničenja vezano uz dob ili roditelji moraju ograničiti aktivnosti s obzirom na cijenu ili daljinu, no djetetova, unutar mogućnosti, mora biti zadnja. Ponekad djeca žele pohađati nekoliko aktivnosti paralelno, no pregust raspored i previše obaveza mogu dovesti do zamora i zasićenja.
- Pravilo bi trebalo biti da dijete može sudjelovati u onoliko aktivnosti koliko mu ne ometa izvršavanje školskih obaveza, a da se stigne i odmoriti. Nije dobro pretjerati jer djeca moraju imati i vrijeme za sebe, da se ponekad i dosađuju, jer tad mogu puno naučiti o sebi, svojim afinitetima i razviti kreativnost - kaže prof Hrpka.
Ipak, napominje, nema univerzalnog odgovora koliko je izvanškolskih aktivnosti optimalno za osnovnoškolsko dijete. Djeca su različita, drukčije se nose sa stresom i obavezama i ne umaraju se svi jednako.
- Ne treba forsirati dijete da ide na silu ni na jednu aktivnost, ali niti dopustiti da se preforsira i da trči s jedne aktivnosti na drugu bez odmora. Tada možemo očekivati psihosomatske smetnje uoči odlaska u školu ili na aktivnosti, pad koncentracije, umor, poteškoće spavanja, hranjenja, pad ocjena, bezvoljnost, apatiju, razne strahove itd. U tom slučaju važno je razgovarati s djetetom i potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje te prilagoditi broj aktivnosti - pojašnjava prof. Hana Hrpka.
Kad je pravo vrijeme za određenu aktivnost?
Roditelji trebaju razmisliti i o tome postavljaju li pred dijete prevelika očekivanja očekujući da budu najuspješniji u svim područjima života.
Učenje stranog jezika stručnjaci preporučuju već od treće ili četvrte godine. Ako je govor uredno razvijen strani jezik stimulira razvoj dječjeg mozga. Učenje glazbe potiče kreativnost, a stvaranje glazbe utječe i na kognitivni, psihomotorni i socijalni razvoj. Stručnjaci kažu da nikad nije prerano, samo se razlikuju metode učenja.
Važan je za pravilan razvoj, a stručnjaci smatraju da je šesta godina najbolja za početak. S 12 godina mogu se početi ozbiljnije baviti sportom. Na digitalne akademije i robotiku djeca mogu krenuti s polaskom u prvi razred. Potiče im znatiželju, razvija kreativnost i kritičko razmišljanje te uče o modernim tehnologijama.
Tekst je iz arhive missMAME.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.