Iako je dio razloga što je trećina hrvatskih učenika kronično umorna, tvrde stručnjaci, u tehnologiji, dio je i u obvezama te preranom početku nastave
S početkom školske godine pomiče se i odlazak djece na spavanje. Ljeto je završilo i treba se vratiti u uobičajen ritam kako bi djeca bila spremna za nove obveze. Inozemni lječnici i znanstvenici godinama upozoravaju da je rani početak nastave u neskladu sa sve kasnijim odlascima na počinak zbog brojnih večernjih izvanškolskih aktivnosti. Kasnijem odlasku na spavanje pridonose i pametni telefoni, posebno kod tinejdžera.
Neuroznanstvenik i somnolog prof. dr. Zoran Đogaš, voditelj Centra za medicinu spavanja, kaže kako su vodeći znanstvenici u istraživanju spavanja s Oxforda, Harvarda, hrvatski stručnjaci te drugi uključeni u krovno europsko društvo European Sleep Research Society suglasni da je dobra ideja da nastava počinje kasnije. Ideju su prihvatili već dio Njemačke, Nizozemska, Španjolska, Italija, Irska, Francuska i Velika Britanija - te pokazuju dobre rezultate.
"U dječjoj dobi ritam je drukčiji, a potreba za snom veća. Vrijeme spavanja u dobi od 6 do 10 godina je oko 10 sati. Kraće vrijeme spavanja u toj dobi, u prva četiri razreda osnovne škole, obično je u studijama povezano s lošijim uspjehom u školi, što je svakako važno imati na umu, kako roditeljima tako i svima u sustavu obrazovanja", upozorava prof. Đogaš dodajući kako u dobi od 10 do 15 godina spavanje traje oko 8,5 sati.
Koliko je djetetu potrebno sna?
Učenici kronično umorni
Mislilo se da je to skraćenje posljedica smanjene potrebe za spavanjem, objašnjava prof. Đogaš, ali novije studije pokazuju da je spavanje značajno dulje u danima bez škole, što znači da im ipak nedostaje sna, koji nadoknađuju.
"Sve je više elektroničkih uređaja koje svi imaju, a oni emitiraju tzv. plavo svjetlo, dokazano negativnog učinka na spavanje. Nekoliko istraživanja koje smo nedavno proveli u Splitu i Mostaru ukazuju na ozbiljne posljedice ako se nešto ne promijeni. Roditelji teško kontroliraju koliko djeca koriste tehnologiju u kasnim večernjim satima. Posljedica je lošiji uspjeh u školi i kronični umor. U našem istraživanju kronični umor prijavljuje čak oko 30 posto ispitanika. Ako još u analizu uključimo kasnije izlaske vikendom starijih adolescenata, kad bi se inače moglo nadoknaditi nedovoljno spavanje, situacija postaje još složenija", objašnjava prof. Đogaš.
Ističe kako je dio rješenja problema u pomicanju početka nastave, a dio u društvenom reguliranju noćnih izlazaka, edukaciji djece, roditelja i nastavnika.
"Pozivamo skeptike i kritičare da provedemo studiju koja će dokazati da nastava ne bi trebala počinjati rano ujutro. Ne smijemo prihvatiti činjenicu da ćemo zbog komfora, smjenskog rada ili nekog drugog razloga žrtvovati normalan razvoj, optimalne mogućnosti učenja i zdravlje naše djece", odlučan je prof. Đogaš.
Varaždinski osnovnoškolci dulje spavaju
U Hrvatskoj postoji škola koja je prepoznala potrebu djece da se naspavaju. Karmen Hans Jalšovec, ravnateljica I. osnovne škole Varaždin, kaže da u njezinoj školi već desetak godina nastava učenicima od petog do osmog razreda počinje u 8.50 sati, umjesto u osam.
"Prije osam godina organizirali smo nastavu u jednoj smjeni. Htjeli smo da i u prva četiri razreda nastava počinje u 8.50, no roditelji su nas zamolili da ipak to bude u 8 sati jer im se tako bilo lakše organizirati s poslom. Zato od 5. do 8. razreda nastava, ako djeca nemaju predsat, počinje u 8.50 sati", objašnjava prof. Hans Jalšovec.
Takav raspored, nastavlja ravnateljica, pokazao se izvrsnim jer su starija djeca odmornija, a rad i učenje u školi su im lakši.
