Iako se sve češće borimo s tehnologijom i mislimo kako nam je ona najveći problem u odgoju, neke najbolje smjernice koje možemo slijediti su zapravo one „staromodne“ i jednostavne. Evo što kažu psiholozi nakon istraživanja na Harvardu.
Tehnologija nas okupira u potpunosti, pa tako i u roditeljstvu. Neprestano kao da se natječemo s njom u odgoju, odnosno tko će više utjecati na djecu. No, ako u stranu maknemo to ludilo modernosti, osnove dobrog odgoja djece nisu se zapravo toliko promijenile. Uz nekoliko isprobanih strategija, dijete bi moglo lakše postati najbolja verzija sebe.
Svaki roditelj žele da njegovo dijete postigne svoje ciljeve i pronađe sreću, ali istraživanje provedeno na Harvardu prije nekoliko godina pokazalo je da to ne mora biti uopće nauštrb ljubaznosti i empatije. Kažu da je nekoliko isprobanih strategija i dalje najbolji način da svoju djecu oblikujete u moralno poštene i ciljno orijentirane ljude kakvi želimo da budu.
Evo šest praktičnih savjeta na temelju istraživanja:
1) Družite se sa svojom djecom.
Ovo je temelj svega. Provodi redovito vrijeme sa svojom djecom, postavljaj im otvorena pitanja o njima samima, o svijetu i kako ga vide te aktivno slušaj njihove odgovore. Ne samo da ćeš naučiti razne stvari koje tvoje dijete čine jedinstvenim, već ćeš mu također pokazati kako iskazati da ti je stalo i kako pokazati da brineš za drugu osobu.
2) Ako je važno, reci to naglas.
Prema ovom istraživanju s Harvarda čini se da iako većina roditelja i skrbnika kaže da je briga o njihovoj djeci glavni prioritet, djeca često ne čuju tu poruku. Stoga to svakako moraš jasno izreći. I to tako da znaju da je to nešto što trebaju prakticirati i oni, s učiteljima, trenerima i ostalima koji rade s tvojom djecom, provjeriti kako napreduju u timskom radu, suradnji i kako im uspijeva općenito biti dobra osoba.
3) Pokaži svom djetetu kako to "riješiti".
Provedi dijete kroz procese donošenja odluka, i to na način koji uzima u obzir ljude koji bi mogli biti pogođeni time. Na primjer, ako dijete želi prestati se baviti nekim sportom ili aktivnosti, potakni ga da identificira izvor problema i razmotri svoju predanost timu. Zatim mu pomogni da shvati rješava li zapravo to odustajanje problem.
4) Neka uslužnost i zahvalnost budu rutina.
Studije pokazuju da je vjerojatnije da će ljudi koji imaju naviku izražavanja zahvalnosti biti od pomoći, velikodušni, suosjećajni i opraštati - a također je vjerojatnije da će biti sretniji i zdravi. Stoga je dobro da roditelji drže kontrolu nad kućnim poslovima, da mole djecu da pomognu svojoj braći i sestrama i govore 'hvala' kad god priliči. A kada je riječ o nagrađivanju "dobrog" ponašanja, istraživači preporučuju da roditelji "hvale samo neuobičajena djela ljubaznosti".
5) Provjeri destruktivne emocije svog djeteta.
„Sposobnost brige za druge nadvladana je ljutnjom, sramom, zavišću ili drugim negativnim osjećajima", kažu istraživači. Pomaganje djeci u imenovanju i obradi tih emocija, a zatim njihovo vođenje prema sigurnom rješavanju sukoba, uvelike će pomoći da ostanu brižna osoba. Također je važno postaviti jasne i razumne granice za koje će razumjeti da su nastale zbog ljubavi i brige za njihovu sigurnost.
6) Pokaži svojoj djeci širu sliku.
Gotovo sva djeca suosjećaju i brinu za uski krug obitelji i prijatelja. No, trik je u tome da ih „natjeramo“ da brinu o ljudima koji su društveno, kulturno, pa čak i geografski izvan njihovih krugova. To možeš učiniti podučavajući ih da budu dobri slušatelji, potičući ih da se stave na mjesto drugih ljudi i vježbanjem empatije koristeći poučne trenutke u vijestima i zabavi.
