Na javnoj tribini "Gubimo li bitku s dijabetesom" u organizaciji 24sata, portala Zdrava Krava, veleposlanstva Kraljevine Danske, okupljeni vodeći stručnjaci s područja dijabetologije govorili su o potrebi uvođenja jedinstvenog registra koji bi sadržavao podatke o tijeku liječenja svakog pojedinca koji boluje od šećerne bolesti
Svakih šest sekundi jedna osoba u svijetu umre od posljedica šećerne bolesti te se procjenjuje da je prošle godine ta bolest odnijela pet milijuna života. U Republici Hrvatskoj ukupan broj ljudi sa šećernom bolešću premašio je 260.000. Iz godine u godinu bilježimo porast i približno jedan posto odrasle populacije u Hrvatskoj razvije šećernu bolest, što bi prema procjenama bilo oko 35.000 novooboljelih.
"Hrvatska, nažalost, prati negativne trendove koji su prisutni u Europi, ali i u čitavom svijetu. Prema zadnjim procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. To je ukupno 415 milijuna oboljelih odraslih ili 8,8 posto svjetske populacije. Ako se ovaj trend nastavi, za otprilike 25 godina imat ćemo 642 milijuna oboljelih. Tad će to biti svaka deseta odrasla osoba u svijetu", rekao je doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju Kliničke bolnice Dubrava, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora te tajnik Međunarodne dijabetičke federacije Europe (IDF Europe).
Prof.dr. Lea Smirčić-Duvnjak iz Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac (predstojnica) i članica IO-a KoHOM-a, govorila je od kolike je važnosti rano otkrivanje dijabetesa: "Glavni uzrok pomora oboljelih od dijabetesa su komplikacije, koje bi se ranom dijagnostikom izbjegle u velikoj mjeri. Ipak stanje s pacijentima u RH koji pate od kroničnih komplikacija koje su posljedica dijabetesa je dobro jer mi raspolažemo s kvalitetnom opremom za dijagnostiku za komplikacije i liječenje bolesti tako da pacijenti mogu voditi aktivan život.". Dr. Lea Smirčić-Duvnjak istaknula je nužnost uvođenja ujedinjenog registra pacijenata što bi rezultiralo boljim povezivanjem primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite oboljelih kao i bolji uvid liječnicima u djelovanje terapije.
