Početak bavljenja glazbom preporučuje se od najranije dobi, a dobrobiti su razvoj kreativnosti, bolje i slobodnije izražavanje, jače samopouzdanje pa čak i bolji rezultati u školi
"Mnogi znanstvenici bave se proučavanjem utjecaja glazbe na razvoj djeteta, mnoge su fascinantne studije objavljene i javnosti dostupne, i svi su složni u tome da ima mnogo benefita i da je za razvoj odlično da se dijete bavi glazbom. Dobrobiti bavljenja glazbom su razvoj audio-vizualne percepcije, sluha, govora, kontrole glasa, motorike, kombinatorike, povezivanje konkretnog i apstraktnog razmišljanja, strpljenja, ljubavi prema glazbi, samopouzdanja", kaže pijanistica prof. Žanina Bilić, koja održava Tik-Tik koncerte za bebe i predškolce, kao i klavirske radionice Klavirčica za djecu od dvije do šest godina.
Voditeljica Music Together radionica i direktorica centra Suzin Music Together u Zagrebu, Suzana Tomasović slaže se da aktivno bavljenje glazbom (za razliku od samo pasivnog slušanja) utječe na cjelokupni razvoj djeteta. Prije svega, napominje, učenje glazbe samo po sebi je korisno jer potiče razvoj kreativnosti, samostalnog izražavanja kroz glazbu pjevanjem, pokretom i sviranjem na dobno primjerenim instrumentima, čime se razvijaju temeljne glazbene vještine, a aktivno stvaranje glazbe utječe i na djetetov kognitivni, psihomotorni i socijalni razvoj.
Bavljenje glazbom preporučuje se od najranije dobi
Početak bavljenja glazbom preporučuje se od najranije dobi, a u Music Together programu smatra se da su svi ljudi biološki predodređeni na bavljenje glazbom. Svako dijete može naučiti pjevati i ritmički se kretati uz glazbu, ako ga dovoljno rano, u ugodnom i poticajnom glazbenom okruženju, na dobno primjeren način izložimo glazbi.
Kako potaknuti dijete da zavoli glazbu?
"Glazba je sastavni dio našeg života. Svako dijete dolazi na svijet s određenim potencijalom koji mu omogućava da razvije svoju muzikalnost. Pitanje je samo hoće li ono dovoljno rano biti izloženo glazbi da taj potencijal i razvije do maksimuma", smatra Suzana Tomasović i objašnjava:
"Primarni glazbeni razvoj događa se u periodu od rođenja do šeste godine života. U tom razdoblju mozak je plastičan i otvoren za glazbene utjecaje i razvoj. Tijekom ovog vremena dijete prolazi kroz predvidive stadije glazbenog razvoja koji svoj vrhunac doživljava kada dijete savlada temeljne glazbene vještine (pjevanje u tonalitetu i kretanje u ritmu zadane melodije) negdje oko šeste godine. Izložimo li djecu dovoljno rano bogatoj i raznolikoj glazbi, brzo će savladati ove vještine i postati sudionici u stvaranju glazbene kulture zajednice u kojoj žive".
Djeca ostvaruju i bolje rezultate u školi
Mnoga istraživanja pokazuju da djeca koja se rano počnu baviti glazbom, ostvaruju bolje rezultate i u školi. "Znanstveno je dokazano da glazba utječe na razvoj djece. Djeca kojoj se pušta glazba različitog sadržaja naprednija su u lingvističkom razvoju, nekim vidovima somatsko-senzitivne koordinacije i dijelu kognitivnog ponašanja. Djeca koja redovito sudjeluju u glazbenim igrama i sviranju pokazala su slobodnije i opuštenije izražavanje, manja je potištenost, razvijenija fina motorika, naročito prstiju, kognitivne funkcije znatno povećane za razliku od vršnjaka koji ne sudjeluju u redovitim glazbenim stimulacijama", kaže Maja Lončar, magistra i profesorica udaraljki te Kindermusik edukatorica i osnivačica udruge Dječji glazbeni svijet.
Također, istraživanja provedena unutar Music Together programa u predškolskim ustanovama u SAD-u pokazala su da su djeca koja su u kurikulumu imala glazbeni odgoj, na pripremnim testiranjima za osnovnu školu pokazala bolje rezultate u području kognitivnog, jezičnog i fizičkog razvoja. To je pokazalo da je glazba važan čimbenik razvoja svakog djeteta.
