Da bi progovorilo, dijete treba kvalitetno slušno okruženje i govorni uzor

Dr.sc. Vladimira Velički, izv. prof. na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na konferenciji Mliječni zub održala je zanimljivo predavanje pod nazivom 'Temeljne funkcije u razvoju govorne kompetencije kod djece' na kojem je objasnila što je sve potrebno za razvoj govorne kompetencije na materinskome jeziku.

Naime, poticanje jezičnog razvoja pa time i govorne kompetencije kod djece zadaća je kako odgojitelja, tako i roditelja i učitelja. Kako bismo razumjeli što je sve potrebno za razvoj govorne kompetencije na materinskome jeziku, potrebno je odrediti što se pod tom kompetencijom podrazumijeva, odnosno, što je sve potrebno da bi dijete usvojilo materinski jezik, a onda svoj govor dalje kvalitetno razvijalo.

Koji su temelji razvoja govora?

Prof. Velički na početku nam je pokazala sliku drva koje je predstavljalo temelje razvoja govora. U temelju govora leže tzv. temeljne funkcije (low level) koje kod govora mogu biti npr. razlikovanje visine tona, prepoznavanje smjera iz kojeg zvuk dolazi, vremensko razdjeljivanje govora, prepoznavanje formi, brzina slušne reakcije, motorička spretnost, brzina prerade informacija i tako dalje. 

Te su funkcije temelj kako razvoja govora, tako i kasnijeg uspjeha u učenju, čitanju, pravopisu i ostalim postignućima, odnosno u komunikacijskim vještinama. Stječu se u ranoj dobi, a njihovi počeci sežu još u pretporođajno doba, odnosno na njih utječe pretporođajno iskustvo djeteta. Razumijevanje značaja temeljnih funkcija, znanje o njihovom poticanju i integriranju bitno je kako bi se razumio i način kvalitetnog razvoja govorne kompetencije kod djece.

Međutim, nešto se promijenilo. Djetinjstvo danas pokazuje kako ima sve manje kretanja, time i sve manje govora, a sve je veća upotreba tehnologije od najranije dobi.

Foto: Thinkstock

Što dijete treba moći da bi uopće govor krenuo? 

"Nešto se bitno promijenilo. Djeca su dugo u vrtiću, nakon vrtića često imaju dodatne aktivnosti poput stranog jezika ili ritmike. Ta djeca dolaze kući vrlo kasno, vrlo umorna, a ako i nema dodatnih aktivnosti - tu su svakako umorne i preopterećene majke koje nakon posla još puno toga trebaju napraviti i nekako su djelatnici u predškolskom odgoju postali oni najvažniji i to nam mora biti jasno. Mi smo oni koji će djelovati na cjeloviti razvoj djeteta", rekla je prof. Velički. 

Skicom kućice prof. Velički pokazala je kako su nam potrebni temelji, a temelji na kojima će se sve graditi su razvojna područja koja međusobno ovise, a koja onda opet stoje na osjetilima. "Temeljne funkcije su preduvjet da bi dijete govorilo i zapravo preduvjet za sve. Što dijete treba moći da bi uopće govor krenuo? Da bi govor krenuo, sva osjetila moraju biti povezana i zajedno djelovati."

Posredovano iskustvo jezika dijete može dobiti samo putem slušanja, odnosno putem osjetila za sluh. Međutim, komunikacija je samo jedan mali djelić onoga o čemu moramo razmišljati. "Dijete uči čineći jer da bi govor krenuo, dijete treba kvalitetno slušno okruženje, ali i govorni uzor."

Osjeti i postignuća vezana uz osjete

Foto: Guliver

• Osjet dodira - taktilno: pritisak, vibracije, toplina/hladnoća, bol, fina motorika šake

"Postoji jedna užasna rečenica, a ja se nadam da se ona više ne govori djeci: 'Što očice gledaju, ručice ne dodiruju.' Umjesto toga, ona treba glasiti ovako: 'Da bi očice vidjele i razumjele - ručice trebaju dirati'", objasnila je. Odnosno, rad na dlanu ujedno je i rad na govoru: 'Nešto moram uhvatiti da bih mogao shvatiti'. 

• Osjet ravnoteže - vestibularni sustav: sila teža – gore/dolje, promjena smjera – lijevo, desno, naprijed, natrag

"Ravnoteža je naš motor za energiju", rekla je i dodala kako postoji psihička i fizička ravnoteža.

Djeca koja su previše osjetljiva na ravnotežu traže stabilnost, ne penju se na penjalice i rado se igraju u pijesku. S druge strane, djeca koja su premalo osjetljiva na ravnotežu neprestano se pokreću, ako se ne pokreću, gube energiju. 

• Svjesnost o tijelu - propriocepcija

To su informacije o položaju tijela, one koje nam govore gdje sam ja u tijelu
Osjet snage – daje informacije o stanju napetosti mišića i tetiva
Osjet pokreta – omogućuje prepoznavanje smjera kretanja

• Osjet vida - vizualno: optičko pamćenje, optički serijalitet

Optička diferencijacija i prepoznavanje figura, vizualno i ravnoteža su naročito povezani, a važna je i veza s ostalim osjetilnim sustavima.

Da bi bilo uspješno u pisanju i čitanju, dijete mora razviti optičko razlikovanje, optičko višestruko pamćenje, razvijati sposobnost uočavanja optičkog slijeda.

• Osjet sluha - auditivno/akustičko: akustička diferencijacija/razlikovanje i prepoznavanje figura

Predstavlja najveći problem kod govora. Kako pomoći djetetu? Prof. Velički predlaže govor/recitiranje u zboru, pjevanje bez instrumentalne pratnje te naravno - kvalitetno slušno okruženje.