Zbog hripavca, bolesti pluća i dišnih puteva, u splitskoj je bolnici hospitalizirano dijete te je zabilježeno još devet slučajeva te bolesti kod dojenčadi, upozoreno je iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je kroz deveti mjesec obilježeno je devet slučajeva oboljele djece od ove iznimno zarazne bakterijske bolesti, no iako se do sada radilo uglavnom o izoliranim obiteljskim slučajevima, situacija može prerasti u opasniju ako na vrijeme ne dođe do njenog kontroliranja.
U županijskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo naglašavaju da bolest može izazvati teže posljedice, među kojima i smrt, kažu da su imali 20 slučajeva hripavca kod djece do šest godina starosti, pet školaraca i dva roditelja.
“Najviše obolijevaju najosjetljiviji, to su necijepljena novorođenčad i dojenčad. Do 7. mjeseca života mogu primiti redovne doze cjepiva koje ih mogu zaštititi od hripavca. Potpuno cijepljeno dijete je zaštićeno i neće oboljeti, ili će oboljeti s puno blažim simptomima”, kazala je jutros na press konferenciji u Splitu Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiolog, javlja Dalmacija Danas.
Što je hripavac?
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom, piše na stranicama HZJZ-a. Hripavac je dugotrajna bolest i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija – kataralni, paroksizmalni i stadij rekovalescencije. Svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, koja boluje od neprepoznatog hripavca, a prenosi se kapljičnim putem. Dijagnozu hripavca nije uvijek lako postaviti. U pravilu na bolest treba posumnjati u svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma npr. povišena tjelesna temperatura, glavobolja, osip...
Cijepljenje je ključna preventivna mjera
Najbolja zaštita je cijepljenje, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji je procijepljenost djece predškolske i dojenačke dobi ispod 86 posto, dok je potpuno cijepljeno manje od 72 posto. Da se bolest ne bi širila treba procijepiti 95 posto djece.
Epidemiologinja Milka Brzović ističe kako djecu treba cijepiti na vrijeme prema programu cijepljenja već s navršena dva mjeseca, a do šestog mjeseca života primit će tri doze koje će ih zaštititi od teže kliničke slike i komplikacija.
Zbog velikog broja necijepljene djece moguć je veliki porast oboljelih, kažu liječnici uz poruku da je glavna prevencija cijepljenje, zbog čega apeliraju na roditelje da cijepe svoju djecu.
“Pojavljuju nam se bolesti koje nismo bilježili dugih dvadeset godine zbog visoke procijepljenosti, te se sada ponovno susrećemo s bolestima koje ne bi trebali imati jer nam se djeca slabo cijepe. Pozivamo roditelje da svoju djecu dovedu na redovna cijepljenja kod svojih pedijatara”, apeliraju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ-e. Roditelji izbjegavaju cijepljenje, no navode kako su ti razlozi u 90% slučajeva neopravdani. Napominju kako je nekakvo cjepivo bolje nego nikakvo cjepivo.
“Glavni razlozi su strah od nuspojava cijepljenja zbog loših iskustava u obitelji, no obično neka iskustva nisu ispravno povezana kao posljedice cijepljenja ili cjepiva. Roditelji su paralizirani tim strahom i nisu se dovoljno informirali”, rekla je Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiolog.
Alarmantne brojke
“U prošloj godini ostalo je više od 2.400 djece koja nisu potpuno cijepljena. To su užasne brojke. Godišnje bi se trebalo potrošiti više od 20.000 doza cjepiva kako bi svi bili u potpunosti cijepljeni, a mi smo potrošili nekoliko tisuća manje.
Procijepljenost treba biti veća od 95% da se ne bi širile epidemije, a prema informacijama iz Zavoda, procijepljenost je ispod 86%, što su alarmantne brojke, jer je pitanje vremena kada će se neka zaraza proširiti.
