Nažalost, danas smo svjedoci porastu alergija kod beba i male djece.
Dok je do prije par desetljeća preporuka bila da se uvođenje alergena u prehranu beba odgađa do iza godine dana, pa i duže, danas znamo da takva praksa ne štiti od razvoja alergija, baš suprotno! Rano i učestalo izlaganje alergenima, od početka dohrane, može pridonijeti smanjenoj mogućnosti razvoja alergija.
U nastavku vam donosimo općenite informacije, kao i par savjeta o uvođenju alergena u dohranu vaše bebe.
Što je alergija?
Alergijska reakcija predstavlja imunološki odgovor na protein hrane pri čemu se razvijaju IgE antitijela. Najčešće se javlja unutar par minuta od konzumacije hrane, vrlo rijetko će se javiti nakon više od dva sata. Važno je naglasiti da vrlo često djeca koja su alergična ne reagiraju pri prvom izlaganju, nego tek drugi ili treći put, a sama alergijska reakcija može varirati od blage do ozbiljne i po život ozbiljne situacije.
Nutricionistica otkriva: Jesu li pretilost i alergije kod djece povezane s počecima dohrane?
Kako prepoznati alergijsku reakciju?
Neki od simptoma blage alergijske reakcije mogu biti svrbež nosa, lica i usta, kihanje, blage probavne smetnje, blago crvenilo ili osip, blaga urtikarija, dok su simptomi teže alergijske reakcije oticanje očiju, lica, grla, usnica ili jezika, teško disanje, naglo povraćanje, osip ili urtikarija po cijelom tijelu, iznenadna malaksalost i pospanost, gubitak svijesti.
Ako do reakcije dođe, svakako odmaknite dijete od hrane, obrišite ga i operite. U slučaju blaže alergijske reakcije kontaktirajte pedijatra, a u slučaju teže svakako kontaktirajte hitnu pomoć.
Visoko alergene namirnice
Vaša beba može biti alergična na bilo koju namirnicu, ali važno je naglasiti da su za 90 % alergijskih reakcija odgovorne namirnice koje svrstavamo u visoko alergene namirnice. Tih 9 visoko alergenih namirnica su: jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, kikiriki, orašasti plodovi (bademi, orasi, lješnjaci, kesteni, indijski oraščići itd.), soja, riba, morski plodovi, pšenica i riba.
Djeca najčešće imaju alergije na mlijeko i mliječne proizvode, jaja i kikiriki. Također, djeca s vremenom često prerastu alergije na mlijeko, jaja, soju, no to je rijetko slučaj s alergijama na kikiriki, orašaste plodove, ribu i morske plodove.
Kada krenuti s uvođenjem alergena?
Iako se dugo vremena smatralo kako je uvođenje alergena potrebno odgoditi nakon djetetove godine dana, pa čak i duže, najnovija istraživanja to opovrgavaju i potvrđuju kako rano uvođenje alergena može smanjiti rizik od razvoja alergija kasnije u životu.
Većina djece može početi jesti alergene s uvođenjem dohrane, tj. od šestog mjeseca života.
Osim ranog uvođenja alergena (od 6. do 12. mjeseca bebinog života), važno je i učestalo izlaganje alergenu, i to 2-3 puta tjedno nakon što je alergen uspješno uveden.
Za bebe s povećanim rizikom od razvoja alergija poput beba sa srednje jakim do jakim ekcemima te već postojećom alergijom na drugu hranu, svakako je potrebno konzultirati pedijatra ili alergologa kako bi napravili plan uvođenja alergena.
Kako znati da je beba spremna za uvođenje dohrane?
Par savjeta za uvođenje alergena
- Alergene uvodite kada je beba zdrava i kad se ne uvode novi lijekovi, cjepiva i sl.
- Alergene uvodite u jutarnjim satima, u kućnom okruženju i u periodu kad je beba najduže budna.
- Na početku alergene nudite u malim količinama i postupno povećavajte količine.
- Nakon izlaganja alergenu, bebu pratite iduća dva sata.
- Alergene kombinirajte s drugim nisko alergenim namirnicama koje je beba već jela.
- Svaku alergenu namirnicu uvodite barem 3 puta prije nego zaključite da beba nije alergična.
- Kod osjetljivije djece, a pogotovo onih beba koje imaju povećani rizik za razvoj alergija, poželjno je pričekati četiri dana između dva izlaganja alergenu, kako bi se mogle pratiti i zakašnjele reakcije.
- Svaki alergen uvodite zasebno, a nakon što se alergen uvede, uvedite ga u tjedni raspored obroka.
