Djeca koja su brže dobivala na težini i u opsegu glave u prvom mjesecu života radila su test inteligencije kada su imala šest godina. Riješili su ga nešto bolje od druge djece. Međutim, rani razvoj djeteta nije utjecao na njegovo ponašanje kasnije u životu
“Otkrili smo da je brži rast u prva četiri tjedna života povezan s blagim povećanjem koeficijenta inteligencije u uzrastu od šest i pol godina, ali nema veze s ponašanjem djeteta”, ispričala je vodeća autorica istraživanja dr. Lisa Smithers sa Sveučilišta u Adelaideu, Australija.
Potražite pomoć ako ste zabrinuti za rast
Ona je dodala da istraživanje sugerira koliko je važno što prije potražiti pomoć ako postoji bilo kakva zabrinutost u vezi s rastom djeteta ili hranjenjem da bi se problem riješio brzo i na vrijeme. “Međutim, ne možemo reći da brži rast stvara viši koeficijent inteligencije. Moguće je da je riječ o obrnutom fenomenu, to jest da djeca nižeg koeficijenta inteligencije nešto sporije rastu”, rekla je.
Istraživanje je obavljeno na 17 tisuća majki i njihove djece u Bjelorusiji. Sudjelovale su majke koje su na jednom porođaju rodile jedno, zdravo dijete, poslije 37. tjedna trudnoće. To je objavljeno u časopisu Pediatrics. Djeca su mjerena u toku prva četiri tjedna života, a inteligencija je testirana uz pomoć više IQ skala koje su kombinirano dale koeficijent između 50 i 150. Prosjek je bio 100.
Ponašanje su ocijenili roditelji i učitelji ispunjavanjem upitnika. Bebe koje su imale veće napredovanje u težini i opsegu glave prosječno su imale viši koeficijent inteligencije za 1,5.
