Pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole su u tijeku, a ove godine će se školarcima prvi put, uz druge redovite pretrage, napraviti pretraga kojom se mjeri razina kolesterola u krvi. Pitali smo stručnjake o čemu se, zapravo, radi.
Svi mališani koji jedva čekaju sjesti u školske klupe najesen (a i oni koji nisu nešto nestrpljivi) već su većinom obavili svoje preglede kod liječnika i psihologa, prema kojima će e procijeniti jesu li spremni za polazak u školu. Mnogi su roditelji primijetili da se u sklopu redovitih pretraga ove godine radi i jedna nova pretraga – razina kolesterola u krvi.
Iako su se mnogi roditelji iznenadili kad su na nalazima vidjeli da je razina kolesterola kod njihovog djeteta viša od referentnih vrijednosti, ovo nije nužno razlog za brigu. Naime, ovom se pretragom ne provjerava samo razina kolesterola, nego će probir u ovoj dobi ukazati na učestalost porodične, odnosno obiteljske hiperkolesterolemije. Radi se, zapravo, o nasljednim poremećaju metabolizma lipida.
„Radi se o genetski uvjetovanoj bolesti koja se javlja otprilike kod jedne od 300 osoba te rezultira 20 puta većim rizikom od kardiovaskularnih oboljenja i smrti prije 50. godine života u odnosu na zdravu populaciju,“ kazuje Sanja Pek Capan, dr. med. spec. pedijatrije u Domu zdravlja Zagreb Zapad, te ističe bitno: „Kako su u Hrvatskoj i dalje vodeći uzroci smrti upravo kardiovaskularni incidenti, od velike je važnosti da se ova populacija na vrijeme obuhvati adekvatnim praćenjem, promjenom životnih navika i liječenjem.“
Učiteljica savjetuje kako pripremiti prvašića za školu
Dobar trenutak za test
Kako je pretilost, može se reći čak gorući problem u Hrvatskoj, posebno pretilost među osnovnoškolskom djecom, važno je učiniti sve što se može da bi se utjecalo na brojke koje su previsoke. A brojke kazuju da su naša djeca u toj dobi među najdebljima u Europi. No, iako je taj problem izrazito važan, on nije ključan u ovoj priči u probiru na obiteljsku hiperkolesterolemiju.
„U slučaju obiteljske hiperkolesterolemije važno je naglasiti da ju mogu imati i pretila i izrazito mršava djeca,“ ističe dr. Pek Capan, što pojašnjava možda i činjenicu da su mnogi roditelji bili zapravo iznenađeni rezultatima testiranja. Ne mora, naravno, značiti da se kod njih radi upravo o ovoj bolesti, ali važno je da ako se ona ipak ustanovi, što prije početi djelovati u smjeru prevencije, pa dr. Pek Capan ističe: „Oboljeli svakako trebaju, u svrhu liječenja, napraviti veliki zaokret u prehrani, pogotovo ako su u trenutku otkrivanja bolesti pretili, te ograničiti unos masti iz hrane i uvesti svakodnevnu tjelovježbu.“
Budući da se radi o obiteljskoj, odnosno nasljednoj bolesti, ako se kod djeteta ustanovi povišeni kolesterol ovom pretragom, morat će istu pretragu obaviti i ostali članovi obitelji – roditelji, te braća i sestre. Obiteljska hiperkolesterolemija je zapravo genetski uvjetovani deficit u prijenosu lipida odnosno LDL kolesterola, poznatijeg pod nazivom 'loši kolesterol'. Očituje se povišenom razinom ukupnog kolesterola i njegove LDL varijante.
Upravo zato se ovaj povišeni kolesterol može javiti i kod djece za koju nikad ne bismo pomislili da bi mogli biti sklona tako nečem. Idealno je tako bilo ovu pretragu uvrstiti u obavezne pretrage prije polaska u školu, slažu se stručnjaci.
„Budući da se radi o nasljednoj bolesti, ona se manifestira od rođenja. Idealno je, stoga, bilo uklopiti ovu pretragu u predškolsku obradu, i to iz više razloga,“ kazuje dr. Pek Capan, te pojašnjava: „Sustav je pri upisu u prvi razred jako dobro organiziran, djeca u svakom slučaju vade krv pri odlasku školskom liječniku, a dob je idealna za otkrivanje poremećaja jer je dovoljno rano da se obitelj educira te se djetetu prema tome prilagode životne navike i prehrana.“
Što možemo spriječiti
Kako smo prije nekoliko godina u pretrage za prvašiće uveli obavezan pregled vida i tako možda na vrijeme „ulovili“ brojne probleme s vidom koje je dobro što ranije početi tretirati, tako bi ovaj probir na obiteljsku hiperkolesterolemiju mogao itekako dobro doći zbog pravovremenog uvođenja promjena u živote mališana koji će jednom biti odrasle osobe i kojima bi te promjene mogle doslovno spasiti život.
Iako djeca s obiteljskom hiperkolesterolemijom u predškolskoj dobi još nemaju nikakvih poteškoća, itekako je važno, odnosno korisno, znati taj podatak što ranije, odnosno upravo sad, prije polaska u školu. A evo i jednog od razloga: „Mi danas znamo da proces ateroskleroze kreće već u dječjoj dobi. Kod ove djece je to dosta ranije i u većoj mjeri nego kod djece sa zdravim mehanizmima metabolizma lipida,“ ističe dr. Pek Capan. Rezultat toga je rani nastanak kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijska kardiopatija te ishemijski moždani udar, a sve to može, dakako, dovesti do preuranjene smrti. Dr. Pek Capan upozorava da su studije pokazale da svaka četvrta osoba s nasljednom hiperkolesterolemijom umire prije 50. godine od neke od navedenih bolesti.
Sve u svemu, ovo bi mogla biti itekako dobra promjena. Mališani ju neće niti osjetiti, kao ni roditelji, a mogla bi biti prekretnica za brojne osobe koje niti ne znaju da se moraju boriti s ovom bolesti. Iako se nadamo da će pozitivni nalazi biti što rjeđi, ova je promjena u svakom slučaju pohvalna!
