Svaki roditelj želi odgojiti sretno i samopouzdano dijete. Kao i sa djevojčicama, ako imate dječaka - postoje neke stvari koje biste trebali izbjegavati govoriti
Roditelji puno i stalno govore svojoj djeci. Uostalom, to je posao - reći im stvari, naučiti ih lekcije, pripremiti ih, zaštititi i oblikovati u ljude kakvima želimo da budu. Ali ponekad se govore uobičajene fraze ili klišeizirane ideje koje se temelje na zastarjelim ili pogrešnim pretpostavkama i same su po sebi otrovne. Pogotovo kada razgovarate s dečkima. Još uvijek imamo tendenciju odgajati svoje dječake sa starim muškim stereotipima. Nastojeći odgojiti snažne dječake, roditelji mogu nenamjerno stvoriti oštećene muškarce.
“Rigidna uvjerenja o tome što je dječak mogu biti vrlo štetna za dijete, budući da dječaci dolaze u svim oblicima i veličinama i širokom rasponu osobnosti, preferencija i prirodnih sklonosti”, kaže Anahid Lisa Derbabian, licencirana profesionalna savjetnica. "Kada se dječaku predoči vrlo specifičan predložak o tome kako bi dječak ili muškarac trebao izgledati, zvučati, ponašati se, uživati u tome, itd., onda dječak to može često nesvjesno pokušati oponašati, ignorirajući tako vlastite prirodne sklonosti”, kaže ona. "Alternativno, ponekad se djeca mogu početi opirati onome što im je nametnuto, a u toj istoj pobuni zapravo se mogu pobuniti protiv onoga što je prirodno dio njih."
U nastojanju da podignemo svijest o tome kakav je jezik posebno otrovan za dječake, evo sedam uobičajenih izraza koje treba izbjegavati.
1. "Preosjetljiv si"
Dječaci se mogu jako sramiti zbog izražavanja svojih emocija, gotovo do te mjere da im se ne dopušta da imaju osjećaje, a kamoli da ih izreknu naglas. Čak i majke mogu upasti u zamku govoreći svojim sinovima da "budu muško" i zataškaju svoje emocije.
“Kada kažemo svojim sinovima da su preosjetljivi”, kaže Matt Smith, terapeut za anksioznost iz Charlottea, "ne samo da poništavamo njihove osjećaje; učimo ih da potpuno potisnu i zanemaruju svoje emocionalne potrebe, što može imati štetan učinak na muškarce tijekom njihova života.”
Rachel D. Miller, bračna i obiteljska terapeutkinja, slaže se, te dodaje kako posljedice prisiljavanja dječaka da suzbijaju svoje osjećaje mogu biti strašne. “Kada se emocije ne osjećaju i ne obrađuju”, kaže ona, “one izlaze na vidjelo ili se s njima suočavaju na nezdrave načine kao što su nasilje, korištenje alkohola ili droga, fizičke bolesti i problemi mentalnog zdravlja.”
2. "Dječaci ne plaču"
Dječake se često uči da treba izbjegavati plakanje ili pokazivanje bilo kakvog znaka slabosti ili ranjivosti. Ovakvo razmišljanje navodi dječake na pomisao da te takozvane “mekše” emocije pripadaju djevojčicama i da su za njih samo određene emocije dopuštene ili prihvatljive.
“Dio razloga zašto se toliko mnogo muškaraca bori s vezama i svladavanjem ljutnje je to što smo im mi, kao roditelji i društvo, rekli da izražavanje emocija osim ljutnje pokazuje slabost, a biti slab nije prihvatljivo”, kaže Miller.
3. “To je za djevojčice”
Postalo je društveno prihvatljivo da se djevojčice oblače kao dječaci, šišaju kosu i igraju se dječačkim igračkama. Međutim, ako se dječak oblači kao djevojčica, igra se s lutkama ili čak pušta dugu kosu, prema njemu bi se moglo postupati kao da s njim nešto nije u redu.
“Ovo zabranjuje dječacima da istražuju svoje prirodne instinkte da budu i njegovatelji”, kaže Kate Balestrieri, ovlaštena psihologinja u Los Angelesu. "To stvara emocionalnu distancu između njih i njihove obitelji, što ostavlja sljedeću generaciju gladnu emocionalne povezanosti i podjednako je pogođena."
“Ako djevojčice mogu biti potpuno izražajne, dječacima se to mora dati”, dodaje Miller. “Binarni pogled na spol je štetan i ograničavajući za sve.”
4. "Zašto ne možeš biti poput...?"
Ništa nije štetnije za djetetovo samopoštovanje od usporedbe s drugim djetetom, posebno s bratom ili sestrom. To ga može natjerati na put stalnog pokušaja pariranja drugom djetetu ili, još gore, pokušaja da bude savršen u nastojanju da zadovolji svoje roditelje.
“Zbog toga bi mogao postati iscrpljen, depresivan i osjećati stalni neuspjeh”, kaže dr. Fran Walfish, psihoterapeut za obitelj i odnose s Beverly Hillsa i autor knjige The Self-Aware Parent. “Alternativno, roditelji trebaju promatrati, priznavati, vrednovati i prihvaćati svoje dijete - mane i vrline. To je početna točka s koje počinje zdrav odgoj djeteta.”
5. "Igraš se kao djevojčica."
Ovaj izraz šalje poruku dječacima da su djevojčice na neki način manje od toga i, u biti, daje im dopuštenje da na djevojčice gledaju kao na nedostojne. To može biti posebno zbunjujuće, jer dječaci općenito imaju pozitivne ženske uzore u svojim životima u obliku majki, baka, sestara i teta. Pa ipak, ova fraza im usađuje ideju da su svi ti ljudi na neki način inferiorni.
“Ovo može dovesti do uvjerenja da je čak i najprekorniji muškarac bolji od najinteligentnije, najkreativnije, najsuosjećajnije, talentirane i najmoćnije žene,” kaže Miller.
6. “Moraš pobijediti!”
Usađivanje mentaliteta "pobijedi pod svaku cijenu" može izgledati kao da njegujete motiviranog, poletnog mladića. Međutim, u stvarnosti, vi sužavate njihov fokus tako da sve što vide je nagrada, a ne iskustvo. Fokusiraju se samo na pobjedu u igri, a ne na radost igranja.
“Ovo može biti vrlo štetno jer će ti dječaci tu energiju unijeti u svoje odrasle živote i mogli bi propustiti radosne trenutke u životu, budući da im je fokus uglavnom na osvajanju nagrade”, kaže Derbabian. “Kasnije u životu mogu shvatiti da nagrada često nije vrijedna onoga čega su se usput odrekli.”
7. “Dečki ko' dečki.”
Ovo je sveobuhvatna fraza koja se često koristi za odbacivanje lošeg ponašanja dječaka, tučnjave, a zapravo je najštetnija.
“Uči dječake da nisu odgovorni za svoje postupke i da neće biti odgovorni za svoje ponašanje”, kaže Miller. Izbjegavajte ga pod svaku cijenu.
