Roditelji 29. travnja 2024.

Psihologinja: Ovo je 11 stvari koje roditelji - i bake i djedovi - moraju prestati raditi

Foto: Freepik
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Roditeljstvo je teško i nije neka tajna da svi griješimo. Čak i ako ne griješimo puno, svi znamo da često pomislimo da bismo mogli i bolje obavljati tu najvažniju funkciju na svijetu…

To roditeljstvo. Roditeljstvo. To je ono u čemu svi griješimo, više ili manje. Bebe ne dolaze s uputama i ne znamo svi unaprijed kako se postaviti i što napraviti u kojem slučaju. To je najčešće proces u kojem učimo korak po korak, kako se stvari odvijaju, tako mi učimo. I možeš voljeti svoje dijete ili unuka svim srcem, a opet potpuno nenamjerno griješiti.

Možda te zanima... 7 roditeljskih navika za koje nisi znala da bi mogle štetiti djetetu Vrtić

Svima nam treba podsjetnik na to da naša ponašanja i navike utječu na našu djecu neprestano i da bismo svako toliko trebali prilagoditi ih ako vidimo da je potrebno. Psihologinja dr. Roseann Capanna-Hodge napravila je popis 11 stvari koje smatra da bi roditelji trebali prestati raditi, baš kao i bake i djedovi.

Evo kojih je to 11 stvari koje roditelji i bake i djedovi moraju prestati raditi.

1. Korištenje ekrana za smirivanje

Pretjerano oslanjanje na digitalne uređaje može spriječiti djetetov društveni, emocionalni i kognitivni razvoj. Važno je djecu uključiti u razne aktivnosti temeljene na igri koje promiču rast u različitim područjima, uključujući vidno-motoričko, tjelesno vježbanje i socijalizaciju. Kad dobronamjerni djed i baka stave unuka pred ekran kako bi ga zabavili, i dijete i baka i djed propuštaju važno vrijeme za povezivanje.

2. Previše pričaju

Ne mora sve biti životna lekcija. Umjesto toga, nekad je bolje – manje pričati. Roditelji se nekad jednostavno trebaju zavaliti, postavljati pitanja i slušati. Roditelji trebaju biti znatiželjni i ispitivati djecu o njihovom mišljenju i perspektivi, osobito kod adolescenata. Osjećaj viđenosti i slušanja uvelike doprinosi poticanju zdrave rasprave i održavanju pozitivnog odnosa, čak i kada postoje posljedice.

3. Nisu primjer odnosa punog poštovanja

Djeca uče kako komunicirati s drugima promatrajući odrasle oko sebe, a ponekad se neriješeni sukobi mogu odigrati pred djecom ili unucima. Važno je pokazati zdrave odnose pune poštovanja, uključujući kako se konstruktivno nositi sa sukobima, što daje pozitivan primjer djeci.

4. Pretpostavljaju da osjećaji nisu velika stvar

Možda ste skloni misliti da se kod djece sve vrti samo oko osjećaja. Treba prestati pretpostavljati da dječji osjećaji nisu velika stvar, te ih ne pokušavati odbaciti ili odmah popraviti. Umjesto toga, prvo treba potvrditi osjećaje i slušati. Čak i ako roditelji misle da njihovo dijete pretjerano reagira na situaciju, treba se sjetiti da dijete ne posjeduje iste vještine samoregulacije, perspektivu ili mudrost kao roditelj. Odbacivanje dječjih osjećaja može učiniti da se djeca osjećaju zanemarenima, da se potkopa njihovo samopouzdanje i spriječi njihovu sposobnost da se učinkovito izraze.

5. Viču i izgovaraju negativne komentare

Prošle generacije su možda bile odgajane s fokusom na negativna ponašanja i na njih se puno vikalo, kako bi se privukla njihova pozornost. No, redovito povisivanje glasa može stvoriti okruženje straha i tjeskobe, što dovodi do problema s upravljanjem stresom, samopoštovanjem i komunikacijom.

 | Author: Freepik Foto: Freepik

6. Upravljaju baš svime

Umjesto da upravljaju baš svime, djeci treba dopustiti eksperimentiranje i neuspjeh. Lako je uskočiti i spasiti djecu da ne pogriješe, ali to može djeci oduzeti vrijedne prilike za učenje i ugušiti kreativnost. Kad djeci dopuštamo da eksperimentiraju, griješe i uče iz neuspjeha, to potiče otpornost, razvoj vještine rješavanja problema i samopouzdanje.

7. Koriste krivnju kao motivator

Osjećaj krivnje nikada nije način da se dijete natjera da se bolje ponaša. Kad pokušamo kontrolirati djecu kroz osjećaj krivnje može dovesti do osjećaja bezvrijednosti i nezdrave želje da se udovolji drugima nauštrb vlastitih potreba što može utjecati na ostatak života djeteta. ‘Vidi koliko radim za tebe!’ ili ‘Baka te treba ili ću se uzrujati’ – takve izjave neće pomoći djetetu da se razvije u samouvjerenu odraslu osobu koja zna postaviti granice.

8. Ometa ih tehnologija

Da, ovo je podsjetnik da odložiš mobitel i budeš sa svojom djecom ili unucima. Odrasli se često žale na utjecaj tehnologije i društvenih medija na djecu i tinejdžere. No, s druge strane, nisu li ti isti odrasli često potpuno zadubljeni u tu istu tehnologiju? Razmisli želiš li modelirati zdrave tehnološke navike koje želiš da djeca usvoje?

9. Ne uspostavljaju dosljedna pravila i granica

Ovo je možda najčešći problem na koji se žale roditelji kad su u pitanju baka i djed. Nedosljedna pravila mogu stvoriti zbunjenost i nesigurnost, što može dovesti do pogoršanja ponašanja, posebno kod neurodivergentne djece. Najbolje se uči kada djeca imaju jasne, dosljedne granice zbog kojih se osjećaju voljeno i sigurno, a istovremeno ih uče odgovornosti i samokontroli.

10. Koriste riječ "savršeno"

Ljudi često reagiraju na pozitivne rezultate riječju "savršeno", ne shvaćajući da to pojačava ideju da je savršenstvo dostižno i očekivano. Djeci bi trebalo umjesto toga normalizirati nesavršenost frazama poput: "Ovo će upaliti." "Ovo je dovoljno dobro." "Hvala, to je dobro obavljen posao."

11. Uspoređuju braću i sestre ili rođake

Kada je bake i djedovi otvoreno uspoređuju unuke, to može umanjiti djetetov osjećaj vlastite vrijednosti i potaknuti nezdravo natjecanje ili ljutnju. Svako je dijete jedinstveno i treba ga poticati da raste vlastitim tempom.

Možda te zanima... Želiš da tvoje dijete bude sretan čovjek? Evo koje navike mogu pomoći u tom! Vrtić

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.