Više od 50 posto ljudi ima neki oblik suicidalnih misli tijekom svojeg života, a razni su čimbenici koji utječu na njihovu pojavu. Povodom obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava, podsjećamo koliko je važno razlikovati misli koje samo 'prolete' kroz glavu i onih u kojima osoba ne vidi drugi izlaz
Povodom obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava 10. rujna želimo podići svijesti o važnosti brige o mentalnom zdravlju. Nova, prilično strašna činjenica pokazuje da više od 50 posto ljudi ima neki oblik suicidalnih misli tijekom svojeg života. Naravno, postoji razlika između takvih misli, ali potražiti pomoć je vrlo važno. Postoje suicidalne misli koje samo 'prolete' kroz glavu i one u kojima osoba planira izvršenje takvog čina, piše Zdrava Krava.
"Iako je prva vrsta zabrinjavajuća, potonja znači da odmah trebaš potražiti pomoć", tvrdi dr. Neeraj Gandotra, psihijatar na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins, "naravno, ne izvrše samoubojstvo svi koji o njemu razmišljaju, ali svi koji ga izvrše, prvo razmišljaju o tome zato je važno pojavu takvih misli shvatiti ozbiljno."
Čimbenici koji utječu na takve misli
"Ne može se svako samoubojstvo predvidjeti, ali postoje čimbenici zbog kojih je moguća češća pojava suicidalnih misli", kaže Gandotra te navodi koji su to:
Poražavajuće životne okolnosti - najčešći čimbenici rizika su životne okolnosti koje preokrenu nečiji život na gore, smrt voljene osobe, razvod ili gubitak posla. Ne mora biti nešto veliko, može biti bilo koja situacija zbog koje se osoba osjeća demoraliziranom, krivom i posramljenom.
Kako prepoznati razliku između postporođajne tuge i depresije?
Mentalna bolest - "Najčešći medicinski razlog zbog kojeg dolazi do suicidalnih misli su mentalne bolesti poput depresije, anksioznosti, bipolarnog poremećaja, šizofrenije ili anoreksije", kaže Gandotra: "ako imaš mentalnu bolest ne znači da ćeš počiniti samoubojstvo, ali to može povećati rizik pogotovo ako osjećaš da nisi dobro, a ne znaš kako to popraviti."
Zlouporaba droge i pića - Gandotra kaže da ove dvije supstance uzrokuju depresiju, ali su i lijek za one koji obično uzimaju takve supstance kad su depresivni te tako uzrokuju začarani krug koji može završiti pokušajem samoubojstva. "Kad si u stanju opijenosti, ne prosuđuješ dobro i impulzivniji si", objašnjava on. Najopasnije može biti kad se kombinira s depresijom i poražavajućim životnim okolnostima.
Hormonska neravnoteža - postoje tri razdoblja kada su žene pod većim rizikom od suicidalnih misli, prvenstveno zbog hormona. Ako žena pati od predmenstrualnog disforičnog poremećaja, rodila je ili je bila trudna u posljednjih godinu dana, prolazi kroz menopauzu, obrati pozornost na svoje osjećaje i traži pomoć.
Mama prekinula život nakon borbe s postporođajnom depresijom
Marginalizirane skupine - osjećaj marginalizacije ili ugnjetavanja može također pridonijeti osjećaju izolacije ili beznadnosti. Ako netko shvati da je teret drugima, osjeća se izolirano i usamljeno ili smatra da je izgubio svaku nadu, to može povećati rizik od samoubilačkih misli.
Seksualno zlostavljanje - "Poznato je da seksualno zlostavljanja, posebice doživljeno u djetinjstvu, povećava rizik od samoubojstva", kaže Gandotra.
Samoubojstvo u obitelji - bilo da je zbog loše sposobnosti suočavanja koje smo naučili od roditelja ili smo svjedočili samoubojstvu voljene osobe, tužna je vijest da se ovo može ponoviti u obitelji. Gandotra kaže da veza može biti genetska ili socijalna ili kombinacija obojeg, važno je obavijestiti svog liječnika ako je netko u obitelji pokušao ili izvršio samoubojstvo.
Samoozljeđivanje - namjerno samoozljeđivanje ili predoziranje, ovakvim ponašanjem je cilj sebe ozlijediti, ali ne i počiniti samoubojstvo, to se zove parasuicidalno ponašanje. Čak i oni koji ne počine samoubojstvo i dalje imaju visok faktor rizika za samoubojstvo u nekom trenutku i takvo ponašanje treba shvatiti vrlo ozbiljnim.
Nasilje među djecom češće je nego što mislimo i dolazi u raznim oblicima
Rasa - utvrđeno je da bijelci i Indijanci imaju veću stopu pokušaja i izvršavanja samoubojstva.
Izolacija - osobe koje imaju prijatelje ili obitelj te obveze vezane uz te skupine, osjećaju manju izoliranosti i usamljenost pa su tako pod manjim rizikom samoubojstva.
Od poroda sam tjeskobna i zaokupljena negativnim mislima
Kako se nositi s takvim mislima?
"Ako imaš suicidalne misli ili planiraš samoubojstvo, moraš znati dvije stvari", kaže Gandotra. "Prvo, nisi sama i drugo, postoje stvari koje možeš napraviti kako bi se osjećala bolje. Prvi korak je prepoznati da imaš takve misli i nemoj ih pokušati ignorirati jer će to samo uzrokovati njihovo pojačanje", objašnjava. "Nakon što to učiniš, sljedeći korak je razgovarati s nekim, poput prijatelja, kolege, člana obitelji ili svećenika, a zatim nazovi svog liječnika jer ti može pomoći pronaći odgovarajuću terapiju."
Ovo može zvučati zastrašujuće, no razgovor sa stručnjakom je hrabar i važan korak jer suicidalne misli se mogu liječiti. Većina ljudi osjeća se olakšano i povezano nakon što dijeli svoje probleme s nekim drugim, dodaje. Ako vam je teško otići stručnjaku obratite se prijatelju ili Hrabrom telefonu 01/ 48 33 888.
Cijeli članak pročitajte na portalu Zdrava Krava.
